Prema podacima EK-a, na polovini razdoblja korištenja sredstava iz financijske perspektive 2021.-2027. stvarni postotak apsorpcije – odnosno sredstava koja je Europska komisija uplatila u proračun RH – iznosi 5,7 posto, u što su uključeni programi Konkurentnost i kohezija, Europski fond za regionalni razvoj, Poljoprivreda i ribarstvo te fondovi za unutarnje poslove, kao i predfinanciranje.
S druge pak strane, državni podaci koji se temelje na dosad odobrenim Zahtjevima za nadoknadom sredstava ukazuju kako je potraživano tek nešto više od 10 posto ukupno dostupne alokacije. Kako bilo, Hrvatska prema povlačenju sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira značajno zaostaje za većinom članica EU, navodi se u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca.
Iako je krajnji rok za povlačenje sredstava kraj 2029. godine, trenutačna dinamika ukazuje na ozbiljan rizik značajnog neiskorištavanja dodijeljene omotnice, što bi dugoročno moglo ograničiti gospodarski razvoj. Od ukupno 180 poziva, čak 85 nije objavljeno u najavljenom planu, što usporava provedbu projekata i otežava planiranje poslovnih aktivnosti i zapošljavanja. Svjetlija točka je apsorpcija sredstava unutar programa poljoprivredne politike i ribarstva, gdje je zahtjevom za nadoknadom sredstava potraživano 23 posto (poljoprivreda), odnosno 18 posto (ribarstvo).
Uz kašnjenja, sustav se suočava s povećanom administrativnom nepredvidivošću. Poduzetnicima se postavljaju zahtjevi koji nisu usklađeni među tijelima, poput dostave podataka o fizičkim osobama s manjinskim udjelima ili dodatne dokumentacije te primjene javne nabave čak i u slučajevima kada to nije zakonski obavezno. Takve prakse povećavaju rizik odbacivanja prijava, stvaraju nesigurnost i dodatno opterećuju korisnike bez stvarnog doprinosa kvaliteti kontrole.
HUP upozorava i na izostanak hitnog mehanizma za usklađivanje tumačenja pravila, što stvara pravnu i operativnu nesigurnost od prijave do provedbe. Poduzetnici često nemaju točne informacije o datumima objava ni sigurnost da će pravila ostati stabilna tijekom trajanja projekta, zbog čega sve češće dolazi do odustajanja ili odgađanja ulaganja i širenja poslovanja. Bez jasnog operativnog plana, kapacitiranih institucija i rasterećenja korisnika, sustav neće moći isporučiti željene rezultate ni opravdati očekivanja koja su postavljena ovim povijesnim financijskim okvirom.
HUP poziva nadležna tijela na usklađivanje pravila, transparentnu i pravoremenu objavu kalendara poziva, poboljšanje međuresorne koordinacije i pojednostavljenje postupaka. Učinkovita apsorpcija sredstava ključna je za gospodarski rast, očuvanje i otvaranje radnih mjesta te jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Svako daljnje odugovlačenje znači izgubljene prilike koje će druge članice brzo iskoristiti – na štetu hrvatskog gospodarstva.
