Unatoč obnovljenom gospodarskom rastu i smanjenju inflacije, u 2024. stabilnost poslovanja u srednjoj i istočnoj Europi nastavila se pogoršavati. U većini zemalja regije broj stečajeva je u porastu, navodi Coface u svom godišnjem izvješće o stečajevima za srednju i istočnu Europu.
BDP je u 2024. na razini regije porastao za 2,6 posto, što je značajno poboljšanje u odnosu na 0,8 posto rasta u 2023., dok je inflacija pala s 11,2 posto na 4,6 posto zahvaljujući nižim cijenama energije i poboljšanim uvjetima u opskrbnim lancima. Opravku su pridonijeli i rast realnih plaća te snažan rast privatne potrošnje, osobito u Poljskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Međutim, gospodarski oporavak nije se pretočio u otpornost poslovnog sektora. Broj stečajeva na razini regije smanjen je za 9 posto, s 50.248 u 2023. na 45.938 u 2024., no taj pad je varljiv jer je broj stečajeva u Mađarskoj umjetno umanjen regulatornim promjenama, što iskrivljuje statistiku. Kada se Mađarska isključi iz računice, broj stečajeva u regiji zapravo je porastao za 3 posto – s 29.771 u 2023. na 30.680 u 2024.
“Nakon turbulencija u 2023., makroekonomski pokazatelji sugerirali su predah. No, mnoga su poduzeća, osobito u proizvodnji i transportu, već pretrpjela previše šokova. Porast broja stečajeva odražava duboke strukturne probleme i odgođeni učinak prethodnih kriza”, razlaže Mateusz Dadej, glavni ekonomist za srednju i istočnu Europu u Cofaceu.
Različita dinamika stečajeva po zemljama
Najveći pad broja stečajeva od 25,5 posto zabiljeđen je u Mađarskoj zahvaljujući normalizaciji pravnih postupaka nakon privremenog skoka u 2022. godini. Pad je također zaniljeđen u Srbiji (–12,1 %) i Bugarskoj (–5,7 %), što odražava stabilnije makroekonomske uvjete. S druge strane, broj stečajeva znatno je porastao u Sloveniji (+32,4 %), Latviji (+24,6 %), Estoniji (+10,2 %) i Hrvatskoj (+7,3 %). Taj rast potaknut je slabom domaćom potražnjom, rastućim troškovima i strukturnim izazovima, osobito u građevinskom i trgovačkom sektoru.
Rumunjska je također zabilježila značajan porast broja stečajeva od 9,4 posto, osobito među srednjim i velikim poduzećima, zbog visoke inflacije i fiskalnih neravnoteža. Poljska bilježi rast od 19 posto, uglavnom zbog trajnog usvajanja postupaka restrukturiranja iz pandemijskog razdoblja koji se sada koriste za upravljanje problemima likvidnosti.
Češka (+1,9 %) i Slovačka (–3,5 %) pokazale su relativno stabilne trendove, dok je Litva ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu (–1 %), s koncentracijom stečajeva u građevinskom i maloprodajnom sektoru.
Nekoliko ključnih industrija pokazalo se posebno ranjivima. Transportni sektor suočava se s padom obujma tereta i trajnim troškovnim pritiscima. Proizvodnja bilježi smanjenje narudžbi i nedostatak radne snage, dok je građevinski sektor pogođen rastom kamatnih stopa i slabijim ulaganjima, osobito u stambene projekte. Ovi sektori zabilježili su nadprosječan rast stope stečajeva.
Prognoza za 2025.: Oporavak na temelju ulaganja, uz dozu opreza
U 2025. Mateusz Dadej najavljuje “blago poboljšanje trenda” stečajeva: “Oslobađanje odgođenih sredstava EU-a i oporavak potrošnje kućanstava bit će ključni. Međutim, strogi uvjeti kreditiranja i neizvjesnosti u globalnoj trgovini – osobito rastuće napetosti između SAD-a i EU-a – predstavljaju značajan negativan rizik za naš scenarij”.
“Cofaceovo izvješće pruža sveobuhvatnu analizu kako pravni okvir, gospodarski uvjeti i geopolitički rizici oblikuju dinamiku stečajeva u regiji srednje i istočne Europe”, dodao je Jarek Jaworski, regionalni direktor za srednju i istočnu Europu u Cofaceu. “Iako se rast vratio, mnoga poduzeća i dalje bore se da prežive. Održiva ulaganja i jasno definirane politike bit će ključni za dugoročnu stabilnost.”
