Coface: Inflacija i poremećaji opskrbe glavna briga u 2022.

U procjenama rizika sektora Coface je poboljšao dvanaest procjena, posebno u industriji papira i drvnoj industriji, gdje su cijene i dalje u porastu, a snizio je procjene za pet sektora, prvenstveno za europski energetski sektor

33
Coface

Dvije godine nakon početka pandemije globalno se gospodarstvo oporavlja, ali i dalje se suočava sa značajnim izazovima. Nakon smirivanja u trećem tromjesečju, pojava Omicron varijante i njeno brzo širenje u sve regije svijeta istaknuli su nepredvidljivost pandemije, unatoč napretku u broju cijepljenih. Drugi veliki rizik su dugotrajne inflatorne oscilacije. (Napomenimo da je izvješće objavljeno prije agresije Rusije na Ukrajinu pa ti rizici nisu obuhvaćeni)

U takvom, vrlo neizvjesnom okruženju Coface je napravio nekoliko promjena u svojim procjenama rizika nakon serija poboljšanja rejtinga u prethodnim tromjesječjima. Rejting je poboljšan za četiri zemlje, uključujući Dansku, a za dvije je snižen. U procjenama rizika sektora Coface je poboljšao dvanaest procjena, posebno u industriji papira i drvnoj industriji, gdje su cijene i dalje u porastu, a snizio je procjene za pet sektora, prvenstveno za europski energetski sektor.

Ekonomija usporava, ali u manjem obujmu

Zdravstvena situacija ove zime ponovno je zahtijevala uvođenje novih ograničenja u većini zemalja. Međutim, dok su neke europske zemlje uvele djelomične mjere izolacije, mjere su u većini zemalja općenito bile mnogo manje drastične nego tijekom prethodnih valova. Izravni učinci na gospodarstva svakim dodatnim valom postaju sve manje značajni, iako su posljedice i dalje posebno negativne za izravno pogođene sektore kao što su zračni promet, turizam, hoteli i restorani.

Poremećaji u lancu opskrbe neće biti riješeni do ljeta

Nakon što su isprva pogodili automobilsku industriju, prekidi u opskrbi proširili su se na proizvodni i građevinski sektor. Posebno su izraženi bili početkom početkom godine. Iako je vrijeme povratka u normalu i dalje teško predvidjeti, čini se da je konsenzus koji je donedavno vladao među analitičarima o progresivnom ublažavanju u prvoj polovici godine ipak bio malo preoptimističan: poremećaji u opskrbnom lancu vjerojatno neće biti riješeni do sljedećeg ljeta, čak i ako pandemija popustiti s povratkom sunčanih dana. Coface je zato snizio svoje prognoze rasta BDP-a za 2022. za nekoliko europskih zemalja, SAD i Kinu.

Nadalje, iako se oporavak nastavlja, insolventnost, koja je za sada još uvijek na vrlo niskoj razini u većini zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Francusku i Njemačku, mogla bi postupno rasti u 2022., kao što se već dešava u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Glavna brige je inflacija

Drugi veliki rizik, inflacija, postaje sve važniji, posebice kako se nastavlja oporavak cijena roba, potaknut kratkoročnom inercijom ponude i geopolitičkim napetostima. Trenutno inflaciju pokreću cijene industrijskih proizvoda u mnogim gospodarstvima, budući da tvrtke prebacuju povećanje troškova proizvodnje na potrošačke cijene.

Visoke cijene robe pogoduju uobičajenim velikim pobjednicima. Očekuje se da će regija Zaljeva ostvariti snažan rast 2022. Norveška je zabilježila najveći trgovinski suficit u povijesti zahvaljujući snažnom izvozu nafte i plina. Mnoge afričke zemlje, čak i one pogođene oružanim sukobom ili političkim nemirima, još uvijek imaju koristi od visokih cijena energije, minerala, drveta i poljoprivrednih proizvoda.

U Sjedinjenim Državama inflacija i problemi na strani ponude umanjili su zamah oporavka. Iako se očekuje da će rast BDP-a ostati solidan u 2022. (+3,7%), ti čimbenici i dalje će utjecati na aktivnost. U četvrtom tromjesečju 2021. godišnja stopa inflacije dosegla je 7,0 posto, što je najviša razina u posljednjih 40 godina. Kao odgovor na ovaj skok cijena, američke Federalne rezerve postale su agresivnije i nagovijestile su skori porast kamatne stope, što je potaknulo monetarno pooštravanje u nekim zemljama u usponu.

U Europi su poremećaji u lancima opskrbe, u kombinaciji s velikom potražnjom, doveli do viših cijena proizvođača i energije. Njemačka je doživjela najveću inflaciju u posljednjih 30 godina. Situacija je različita u ostatku euro područja: inflacija je i dalje relativno umjerena u Francuskoj, dok su cijene porasle u Španjolskoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu inflacija je porasla na 5,4 posto i dovela je do toga da Engleska Središnja banka postane prva veća banka koja je podigla svoju kamatnu stopu – učinila je to u prosincu i ponovno početkom veljače.

Coface kao svoj glavni scenarij navodi da inflacija ostaje na vrhuncu dok se ne počnu ublažavati cijene energije i uska grla u opskrbnom lancu u drugoj polovini godine.

Inflacija će vjerojatno pogoršati društvene pritiske

Nagli porast rizika inflacije pogoršava društvene pritiske u zemljama u razvoju, koji su već bili pojačani povećanjem nejednakosti povezanih s pandemijom. U Africi visoke cijene energije i hrane, koje teško opterećuju kućanstva, imaju ograničenu potrošnju do te mjere da su se povećala nesigurnost opskrbe hranom i siromaštvo.

Fiskalna potpora, vrlo ograničena na kontinentu zbog razine javnog duga, povučena je, a nezaposlenost je visoka u većini zemalja. Južna Afrika, Alžir, Angola, Mozambik, Nigerija, DR Kongo, Zimbabve, Etiopija, Gvineja i Tunis primjeri su zemalja u kojima društveni pritisak raste zbog krize.

Kina ide protiv principa

Usporavanje Kine nastavilo se i u četvrtom tromjesečju 2021., sa stopom rasta od 4 posto na godišnjoj razini. To je najsporiji tempo od vrhunca pandemije 2020. Na gospodarski oporavak Kine utjecalo je usporavanje tržišta nekretnina, nastavak strategfije “nultog-COVID-a” koja je opterećivala potrošnju kućanstava, slab rast ulaganja i nestašica energije. Kineski BDP je 2021. porastao za 8,1 posto.

Jako pogođena Delta varijantom u trećem tromjesečju 2021., azijsko-pacifička gospodarstva oporavila su se na kraju godine. Pacifička gospodarstva oporavila su se krajem godine zbog ublažavanja ograničenja. Većina gospodarstava regije vratila se na razinu BDP-a prije krize do kraja 2021., uz značajne iznimke Japana i Tajlanda. Međutim, nastavak oporavka mogao bi doprinijeti inflatornim pritiscima, osobito ako se tržišta rada zaoštre.