“Nemojte dopustiti da vam godine budu prepreka u pokretanju vlastitih ideja, vjerujte u sebe i slijedite svoj instinkt. Ponekad se trebamo baciti u vatru kako bismo vidjeli koliko toga možemo izdržati i na što smo sve spremni. Taj rizik nam pomaže da odrastemo i budemo primjer drugima kako je moguće. Teško je, a dodatne prekretnice se nalaze iza svakog ugla. Naime, uz samopouzdanje i čvrsto uvjerenje u svoju zamisao, ostvarit ćete odnosno ostvarit ćemo svoj cilj, poručio je svim mladima Zagrepčanin Šimun Župarić, student diplomskog studija Novinarstva i interkulturalne komunikacije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, u razgovoru za projekt TeenBiz.
Na pitanje koji su njegovi profesionalni ciljevi i idealan posao, odgovara da bi htio biti glas koji ljudi slušaju kada su u pitanju segmenti koji ga zanimaju, poput hrane.
“U društvu i oko nas danas previše je negativnog novinarstva odnosno negativnih vijesti i informacija. Želim predstaviti inspirativne priče posebnih ljudi koji su se uspjeli probiti u svijetu gastronomije. Pokušavam što više ići do manjih mjesta i istaknuti njihovu lokalnu autentičnost. Iako imaju svoj glas, nisu uvijek s njim spremni izaći u medije. Tu uskačem ja, jer mi je cilj pronaći takve ljude i predstaviti njihovu priču”, pojašnjava Šimun koji radi manje od godinu dana na jednom gastronomskom portalu. Dodaje da im se javio s jednim jedinim ciljem – pisati o hrani, što ga je, kaže, oduvijek zanimalo.
A na upit o idealnom poslu koji je vezan sa sadašnjim novinarskim gastro opredjeljenjem, Šimun je spremno zamaštao – konzultant za restorane u segmentu prirodnih vina ili pak u nekom od komiteta koji su dio Michelinovog odbora ocjenjivanja.
Među mladima se javlja hrabrost, ali ona ne izlazi iz obrazovnog sustava, već digitalnih platformi, smatra student novinarstva Šimun Župarić
Mladi imaju mnoge mogućnosti, ali ne i potporu države
“Mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj su velike, mladima su danas društvene mreže omogućile veliku informiranost o mogućem zaposlenju. Svakodnevno je dostupno puno ponuda za poslove, informacije o poslovima nikada nisu bile više dostupne, to je činjenica”, kaže Šimun, ali se istodobno i pita:
“Jesu li to nužno poslovi kojima se mladi žele baviti ili jesu li u struci? Nisam siguran.”
Osvrnuo se i na obrazovni sustav za poduzetništvo.
“Obrazovni programi o poduzetništvu su nepostojeći”, istaknuo je dodajući da ne zna niti za jednu osnovnu ili srednju školu koja uči mlade o poduzetništvu. “Neke od njih znaju zagrebati ili letimično proći gradivo o tome, što je apsurdno za disciplinu koja se dugo izučavala u povijesti. Također, mislim da je znanje o financijskoj pismenosti, koja je nužna za pokretanje biznisa, vrlo malo. Danas se u školama uče isključivo fragmenti, no to nije dovoljno kako bi nas se pripremilo za veliki pothvat pokretanja biznisa.”
“Potrebna je promjena obrazovnog sustava od početka, a prije svega micanje rangiranja djece po ocjenama. To je model koji je zastario, a funkcionira na principu nagrada-kazna. Mislim da bi puno više trebalo razvijati kritičko mišljenje, a ne nužno repliciranje sadržaja”, mudro će Šimun.
“Hrvatska ne priprema mlade za poduzetničke pothvate i inovacije, što dovodi do njihova manjka angažmana”, iskreno će Šimun. “Ne krivim mlade, već obrazovni sustav koji ih ne poučava kako se pripremiti za pokretanje biznisa. Tu uskaču društvene mreže, koje su dvosjekli mač. No sve više hrvatskih influencera pokazuju kako je moguće biti poduzetnik. Nužno je zagristi i gurati svoje ideje do kraja. Mislim da se među mladima javlja hrabrost, ali ona ne izlazi iz obrazovnog sustava, već digitalnih platformi.”
Na pitanje što smatra najvećim izazovima prilikom pokretanja biznisa i što je ono što je njega spriječilo, odgovara kako samo osnivanje oduzima jako puno vremena, pogotovo u Hrvatskoj.
“Ljudi se pokušavaju uloviti za vlastiti biznis jer misle da će im tako kasnije u životu biti lakše. To nije točno. Kao pokretač svojeg posla moraš konstantno biti u procesu rada i za tebe nema odmora. Ono što mene sprječava u osnivanju posebnog neviđenog koncepta pizzerije, je država. Pošto dolazim iz ugostiteljske obitelji, znam kako postoji velika procedura s plaćanjem PDV-a, dohotka na plaću i drugog, što mene kao mladog poduzetnika ne privlači kao opcija.”
Mentorska podrška je bitna, no moramo u naš rad unijeti i nešto svoje, smatra Šimun. Povezuje to s gastronomskim svijetom.
“Odlično je učiti od mentora o načinu pripreme hrane. Možemo ih postaviti kao uzor i podršku o radu, što je fantastično. Međutim, suhoparno repliciranje sadržaja bez unošenja vlastitih kreacija neće dovesti do probitka na poznatiju scenu.”
Moji najbliži su moja najveća podrška
Na pitanje tko su njegovi najveći motivatori, bez previše razmišljanja Šimun odgovara: “Meni najbliži ljudi. Moja djevojka i roditelji su mi najveća podrška, ali i ja sam sebi”.
“Ljubav za hranom su mi usadili roditelji kroz zajedničko kuhanje i obiteljski restoran u Novalji. Ipak, jedna od najbitnijih osoba koja me uvela u svijet kuhanja je moja pokojna baka. Obitelj me naučila kako cijeniti hranu koju obožavam, a iz toga je proizašla ljubav za pisanjem. Hrvatska ima odličnu gastronomsku baštinu koju želim predstaviti drugima. Po mojem mišljenju, Hrvatska treba ustrajati prikazivati autentičnost naše kuhinje te zadržati i očuvati baštinu”, kaže Šimun.
“Cilj mi nije biti viđen u restoranima, već sakupiti što više znanja koje bi jednog dana iskoristio i za pokretanje svojeg biznisa. Želim unositi priču u svoje recenzije, a pritom mi je bitno zadržati profesionalan stav jer prostora za pogreške u takvim tekstovima nema. Ljude to može koštati mnogo, no to nije naš cilj. Također, ne smijem se postaviti iznad razine svojih čitatelja ili radnika restorana. U svijetu gastronomije treba postojati međusobno poštovanje između institucije i gosta, pa tako i autora kritike i čitatelja”, istaknuo je na kraju razgovora za projekt TeenBiz Šimun Župarić.
Autorica: Lana Žiger Pripremila: Ema Buković
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom TeenBiz sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
