Posljednjih godina, osobito nakon pandemije, svjedočimo drastičnim promjenama u ponašanju potrošača. Plaćanje gotovinom polako odlazi u povijest, dok online plaćanja i korištenje kartica postaju “novo normalno”. Razumljivo je s obzirom na komociju koju takvi oblici plaćanja pružaju.
Međutim, osim uobičajenih strahova od online prijevara i krađe identiteta, digitalizacija plaćanja skriva još jednu zamku. Pretplate na različite online servise, od Netflixa do fitness aplikacija, često neprimjetno ulaze u naše živote, ali ostavljaju stvarne financijske posljedice.
Kao kreditna posrednica, ali i netko tko se aktivno bavi financijskom svjesnošću i pismenošću, sve se češće susrećem s ljudima koji nisu svjesni ovakvog oblika potrošnje putem kartica. Ne radi se o velikim iznosima, već o nizu “malih” transakcija koje se ponavljaju iz mjeseca u mjesec, i koje lako promiču našim analizama troškova. Pretplata ovdje, automatska obnova tamo, i odjednom bez razmišljanja potrošimo nekoliko desetaka eura koje zapravo nismo planirali.
Psihologija potrošnje i kartičnog plaćanja
Koliko god su kartice i digitalni novčanici olakšali proces plaćanja, on nije bez svojih mana. Brojne psihološke studije pokazuju da ljudi troše više kada koriste kartice, što nije iznenađujuće, jer u tom procesu izostaje fizički kontakt s novcem. Time se smanjuje tzv. „bol plaćanja“, što je važan psihološki mehanizam koji nas inače štiti od impulzivne kupnje. Drugim riječima, tehnologija je trošenje učinila lakšim, ali i rizičnijim, osobito za one koji nemaju razvijene financijske navike. To se ponajviše odnosi na mlade.
Prema izvješću Europske središnje banke iz 2024. godine, više od 55 % građana u eurozoni preferira bezgotovinsko plaćanje, dok trećina koristi kreditne kartice i za svakodnevne troškove. Ono što posebno zabrinjava je podatak da čak 37 % ispitanika koristi kredit za osnovne životne potrebe. Ovo više nije samo pitanje osobne odgovornosti, već pokazatelj sustavne izloženosti potrošača manipulativnim digitalnim praksama.
Financijska pismenost počinje u našoj glavi, a ne u europskoj uredbi.
Što donosi Digital Fairness Act?
Europska unija odlučila je uvesti reda u ovu sivu zonu te je najavila Zakon o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act – DFA). Cilj ove europske regulative, među ostalim, jest spriječiti takozvane “dark patterns”. To su jednostavnim rječnikom suptilni, ali obmanjujući dizajnerski trikovi koji korisnike vode prema kupnji ili ih navode da ostanu pretplaćeni čak i kada to više ne žele.
Zakon predviđa da proces otkazivanja pretplata mora biti jednako jednostavan kao i njihovo aktiviranje – bez skrivenih koraka i nepotrebnih pitanja poput “Jeste li sigurni?”. Osim toga, platforme će morati jasno obavijestiti korisnike kada se aktivira automatska obnova pretplate ili kada postoji dodatni, često skriveni trošak.
Dolazi era “poštenog dizajna”
DFA također uvodi koncept “poštenog dizajna”. To znači da će proizvodi i usluge morati biti kreirani tako da ne iskorištavaju psihološke slabosti korisnika, osobito onih ranjivih, među kojima su i djeca. Influenceri, oglasi, AI preporuke – sve će to biti pod povećalom, dok transparentnost i jasna informacija napokon postaju pravilo, a ne iznimka.
Zakon je trenutačno u fazi pripreme. Javna konzultacija planirana je za 2025., dok se službeni prijedlog Europske komisije očekuje u drugoj polovici 2026. godine. Ako sve bude išlo prema planu, nova pravila mogla bi stupiti na snagu početkom 2027.
Financijska pismenost je prvi korak
Do tada – ne čekajmo regulativu da bismo osvijestili vlastitu potrošnju. Financijska pismenost počinje u našoj glavi, a ne u europskoj uredbi.
Predlažem da barem jednom mjesečno pregledate izvatke s kartica i upitate se: “Plaćam li za nešto što više ne koristim?”
Također, mislim da je pametno koristiti alate za praćenje pretplata. Njihov je izbor velik, a često su besplatni i doista vam mogu pomoći prepoznati “nevidljive” troškove.
Digitalno doba nam nudi komfor, ali i izazove. Ako ih naučimo prepoznati, možemo iskoristiti najbolje od oba svijeta. A ako ne, riskiramo da ćemo financijski posrnuti ne zbog jedne velike odluke, već zbog stotinu malih koje nismo ni primijetili.
U vremenu kada je potrošnja postala nevidljiva, najveća vrijednost je biti svjestan – svojih odluka, navika i novčanika.
Autorica kolumne Kreditno posredovanje #15: Martina Mataić Škugor, direktorica kreditnog posredovanja u agenciji Opereta nekretnine
