Jadranska obala, jedan od najvrjednijih prirodnih resursa Hrvatske, suočava se s nezaustavljivom devastacijom unatoč pričama i strategijama o održivom razvoju i zaštiti prirode.
Betoniranje, prekomjerna gradnja luka i apartmana, te često netransparentni urbanistički planovi prijete ne samo prirodi, već i tradicionalnom načinu života lokalnih zajednica. U moru takvih priča, ističe se ona o Udruzi za podizanje kvalitete života Get to Life i mreži Plava fronta, čiji projekt prerasta iz borbe za jednu malu uvalu u nacionalni pokret za obranu obale.
Sve je počelo spontano, u želji da se zaštiti istarska uvala Dajla-Karigador. Iako je to područje dio mreže Natura 2000 i stanište plemenitih periski, u uvali je planirana gradnja triju luka. Ovi planovi zanemarivali su stvarne potrebe mještana, koji su tražili samo manji broj komunalnih vezova uz očuvanje tradicionalnog izgleda mjesta.
Zakoni formalno propisuju da luke lokalnog značaja prvenstveno služe za komunalne vezove, no u praksi se sve više prepuštaju nautičkom turizmu i komercijalnoj upotrebi. Lokalno stanovništvo, koje je stoljećima živjelo uz more, ostaje bez prava pristupa vlastitoj obali.
Uništava se priroda, tradicija i šarm naših mjesta
Lorena Mareglia, predsjednica udruge Get to Life, ističe da se devastacijom narušava kvaliteta života. “Uništava se okoliš, priroda, tradicija i šarm naših malih obalnih mjesta. Više ne možeš ići na ribe, baciti vršu, okupati se ispred svoje kuće, prošetati po rivi, jer se gradi još jedna luka, a komunalnih vezova ni za lijek. Ne možeš spavati od buke i osvjetljenja, nemaš gdje parkirati jer je sve podređeno turizmu i profitu. Ovim tempom nećemo imati ni turiste ni ribe. Ostat će nam samo beton. Mi nismo protiv luka ni gradnje, već protiv devastacije obale radi komercijalnih interesa”, upozorava.
Priznaje da je i sama imala predrasude prema “zelenima” koji pokušavaju spriječiti svaki zahvat zbog “neke travke s latinskim imenom”. No, s vremenom je shvatila da problem nije u “jednoj travki”, već u sustavu u kojem se EU projekti predstavljaju kao korisni za lokalno stanovništvo, a na kraju im donose malo ili ništa.
Od lokalnog problema do nacionalnog pokreta
Isprva je cilj udruge bio uspostaviti dijalog između lokalne zajednice i donositelja odluka. Međutim, prateći slične slučajeve diljem Hrvatske, ubrzo je postalo jasno da se ne radi o izoliranom slučaju, već o nacionalnom i strukturnom problemu.
Uspostavljena je suradnja s drugim udrugama i inicijativama, a vrhunac tog povezivanja bio je webinar “Treba li svaka uvala luku?” nakon kojeg je spontano formirana “Plava fronta – mreža za obranu obale i pomorskog dobra”.
Plava fronta okuplja udruge, inicijative i pojedince koji razmjenjuju znanja i iskustva, informiraju javnost o štetnim projektima i potiču suradnju u cilju očuvanja obale. Stvorena je snažna mreža od oko 150 sudionika, a gotovo svakodnevno im se javljaju novi ljudi s problemima, što potvrđuje koliko je ovakva inicijativa potrebna.
Izazovi: Zakoni, birokracija i mentalitet
Lorena, koja je radila u državnim institucijama, dobro poznaje sustav u kojem se zakoni neprestano mijenjaju i nadopunjuju, a često su pisani tako da pojedinci profitiraju, dok zajednica i okoliš gube. “Najveći izazov je upravo u tome što je sve po zakonu, ali sklada – nigdje.
Dodatni problem je što se lokalna zajednica formalno informira o planovima, no te informacije rijetko dođu do građana na vrijeme. Veliki izazov je i naš mentalitet, odnosno sklonost da ne pratimo sustavno rad lokalnih vlasti. Potrebno je mobilizirati ljude da se uključe na vrijeme, kako bi se štetni zahvati zaustavili već u fazi planiranja, a ne tek nakon što su građevinske dozvole izdane”.
Iako uvalu Dajla-Karigador još nisu trajno zaštitili, uspjeli su odgoditi planirane projekte. Konačan ishod ćemo saznati nakon završetka upravnog spora.
“Ročište je zakazano 4. rujna 2025. godine na Upravnom sudu u Rijeci, a Lučka uprava angažirala je čak i odvjetničko društvo koje će naravno biti plaćeno javnim novcem”, kaže Lorena.
Udruga Zelena Istra na zaštiti ove uvale radi još od 2012. godine, što pokazuje koliko su pritisci investitora i institucija jaki i dugotrajni, ali i koliko je otpor lokalne zajednice snažan.
“Sve to potvrđuje koliko se dobrobit lokalne zajednice sustavno zanemaruje, a naš rad sve više ukazuje na važnost javnog angažmana i solidarnosti građana”, naglašava naša sugovornica.
Borba za identitet i kvalitetu života
Udruga Get to Life prvenstveno se bavi očuvanjem kvalitete života lokalnih zajednica, koje polako izumiru “poput plemenitih periski”, slikovita je Lorena.
“Borimo se za zaštitu tradicionalnih molića i za uvođenje posebnog pravnog statusa komunalnih vezova namijenjenih lokalnom stanovništvu, jer to nije pitanje luksuza, nego temeljni dio identiteta i prava na more. Danas se stoljetni kameni ručno građeni molić, koji je nekada bio ključan za opstanak i svakodnevni život ljudi na obali, često tretira kao ‘intervencija’ na pomorskom dobru koja otvara mogućnost izgradnje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja”, pojašnjava.
Lorena Mareglia je udrugu preuzela 2023. godine, nakon što je napustila posao socijalne pedagoginje, uz novo ime Udruga za podizanje kvalitete života “Get to Life”, s ciljem da pokreće inicijative koje vraćaju ljudskost u središte društvenih procesa.
“Željela sam uz svakodnevni posao doprinositi društvu onoliko koliko mogu u smjeru promjena koju bih voljela vidjeti oko sebe. Vođena idejom da svaka mala promjena može stvoriti veliku razliku, okupila sam istomišljenike i zajedno smo krenuli u ovu avanturu.”
Temeljne vrijednosti udruge su odgovornost prema sebi, drugima i svijetu oko nas, te jačanje osjećaja zajedništva, identiteta i brige za druge ljude, okoliš i prirodu. Vjeruju u društvo u kojem se ljudi međusobno podržavaju i u kojem aktivno čuvamo ono što nas čini ljudima i zajednicom. Cilj nam je pokretati konkretne inicijative koje vraćaju ljudskost u središte društvenih procesa i podržavaju kvalitetniji, svjesniji i održiviji način života”.
Konkretni koraci Plave fronte
U okviru projekta i mreže Plava fronta, udruga Get to Life upozorava da se postupci procjene utjecaja na okoliš često provode samo formalno. Traže zaustavljanje daljnje izgradnje luka dok se ne donese nacionalni plan upravljanja pomorskim prostorom, koji Hrvatska još uvijek nije usvojila. Taj plan mora se temeljiti na stvarnim potrebama lokalnog stanovništva, očuvanju okoliša i tradicije.
Također, pokrenuli su Facebook grupu Plava fronta koja služi kao mjesto za razmjenu znanja i podrške, te prate relevantna javna savjetovanja o promjenama regulative i prostornih planova na koja aktivno daju komentare.
Lorena ističe važnost uključivanja stručnjaka iz različitih područja, ali i onih koji svakodnevno žive uz more. Posebno su važni stručnjaci u mirovini koji posjeduju bogato znanje i iskustvo. Osim toga, zaštita pomorskog dobra iznimno je kompleksan zadatak jer uključuje mnoge grane znanosti i povezanu regulativu, mnoštvo nadležnosti, zakona, pravilnika, uredbi, njihovih izmjena i dopuna, kao i brojne pravne praznine i nerazjašnjenosti. S obzirom na složenost, nije moguće da jedna osoba u potpunosti razumije sve aspekte i implikacije nekog projekta ili zahvata, niti da prepozna sav prostor za moguće manipulacije i skrivene namjere.
S druge strane, u malim sredinama ljudi se često boje javnog angažmana zbog mogućih sankcija poput mobinga na poslu, prijetnji ili kaznenih prijava, što dodatno ušutkava stanovništvo. Zbog toga se uglavnom oslanjaju na informiranje putem društvenih mreža i medija koje provode svi članovi Plave fronte, kako bi dosegli što širu publiku i omogućili pravovremenu razmjenu informacija o važnosti održivog upravljanja obalom.
Razmjena znanja, povezivanje i međusobna podrška
Upravo to što su ljudi počeli razmjenjivati iskustva iz svojih malih lokalnih zajednica, shvatili su da nisu sami i da se slične situacije pojavljuju diljem cijele jadranske obale, Lorena to smatra jednim od najvećih dostignuća u dosadašnjem radu.
“Ta razmjena znanja i podrške jača otpornost zajednica i omogućava pravovremeno prepoznavanje i reagiranje na štetne projekte.
Zaštita obale nije samo problem pojedinca ili lokalne zajednice – danas je ugrožena jedna uvala, ali sutra može biti bilo koja druga. Zato se moramo povezati i podržavati jedni druge, jer mnogi štetni projekti prolaze upravo zato što male lokalne zajednice nemaju snage same se obraniti. Samo zajedničkim djelovanjem možemo sačuvati naše uvale i prirodu”, poručuje.
Pravna podrška i institucionalni labirint
Rad udruge se za sada temelji uglavnom na volonterskom angažmanu. Najveći izazov je pronaći vremena i snage za praćenje natječaja i pisanje projektnih prijava, dok istovremeno balansiraju između obiteljskih obaveza i primarnog posla.
Reakcije institucija često su očekivane: ne odgovore, proglase se nenadležnima ili odgovore nizom članaka zakona, bez stvarne volje za rješavanjem problema. To stvara osjećaj institucionalnog labirinta.
“Lokalna zajednica mora biti pravovremeno i stvarno informirana – putem medija, oglasnih ploča, službenih stranica, a ne u PDF-ovima na podstranicama. Nije prihvatljivo da građani za gradnju saznaju tek kad bageri stignu”, poručuje Lorena.
U ovom trenutku, Plava fronta najviše treba pravnu podršku – odvjetnike i odvjetnička društva spremna pomoći u obrani građana od štetnih projekata.
Svaka podrška čini razliku.
Snaga zajedništva i predanost volontera
Lorena poručuje građanima da je dovoljno napraviti prvi korak. Nije nužno znati sve zakone, već je najvažnija volja. “Sve ostalo uči se putem, u zajedništvu s drugima.”
Najjednostavniji način uključivanja je pridruživanje Facebook grupi “Plava fronta”, gdje se dijele informacije, pozivi na akcije i analize. Možete se javiti i izravno udruzi preko njihove web stranice.
Za Lorenu Maregliu borba za obalu je duboko osobna. “Cijela moja obitelj dolazi s mora, odrasla sam uz more, obožavam tradicionalni način života. Zato devastaciju obale doživljavam kao da se briše cijela moja obitelj i sve ono što čini moj identitet”, napominje.
Na kraju, Lorena dodaje da je najveću snagu pronalazi u zajedništvu i predanosti volontera. “Njihova tiha snaga, odlučnost i predanost bude u meni nadu i potvrdu da još uvijek postoji zdravo društveno tkivo koje vrijedi njegovati”, poručila je.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Udruge u službi boljitka zajednice sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
