Udruga Glas poduzetnika (UGP) zatražila je od Vlade hitno produženje razdoblja prilagodbe na novi Zakon o fiskalizaciji, koji je na snagu stupio 1. rujna. UGP upozorava da su poduzetnici suočeni s brojnim tehničkim i financijskim poteškoćama te nedostatkom edukacije i podrške.
Prema navodima Udruge, Hrvatska je prva europska zemlja koja uvodi obvezni prelazak na elektroničke račune u svim segmentima poslovanja. No, UGP tvrdi da poduzetnicima nije osigurano dovoljno vremena da bi sustav mogli usvojiti bez značajnih troškova i rizika po poslovanje.
MikroERačun za sve, a ne samo one izvan sustava PDV-a
Posebno problematičnim smatraju što je državna aplikacija MikroERačun, namijenjena za izdavanje e-računa, besplatna samo za korisnike izvan sustava PDV-a. To u UGP-u ocjenjuju diskriminatornim.
“Vlada je uvela obvezu koju ni sama nije bila spremna provesti. Sustav još nema potrebne funkcionalnosti, a poduzetnicima nije osigurana odgovarajuća edukacija”, poručuju iz Udruge.
UGP traži da se razdoblje prilagodbe produži do 1. siječnja 2027. godine, kako bi sve kategorije poduzetnika istovremeno ušle u novi sustav te da se do tada ne naplaćuju novčane kazne. Također predlažu da aplikacija MikroERačun bude besplatna za sve korisnike ili da država sufinancira troškove koje je nametnula poduzetnicima.
“Iako digitalizacija poslovanja može biti dobar iskorak, ne smije služiti kao alibi za punjenje državnog proračuna novčanim kaznama. Na primjer, kazna za pogrešnu klasifikaciju proizvoda ili usluga penje se iznad 66.000 eura. Zato od Vlade tražimo da pokaže odgovornost i razumijevanje realnosti u kojoj poduzetnici posluju. Bez toga fiskalizacija ne vodi nikakvom razvoju ni unaprjeđenju, već služi isključivo državnim interesima”, poručila je članica Nadzornog odbora UGP-a, poduzetnica Ivana Ožegović.
Nelojalna konkurencija državnih tvrtki i agencija
Udruga također upozorava na nelojalnu konkurenciju i nepoštene trgovačke prakse državnih tvrtki i agencija.
Pojedine tvrtke, naime, nastoje stvoriti monopol ili duopol tako što drugim informacijskim posrednicima, koji poduzetnicima nude povoljnije usluge, onemogućuju pristup potrebnim sustavima.
Ti sustavi, navodi UGP, funkcioniraju na temelju upitnih dogovora s jednim informacijskim posrednikom. Time se nanosi izravna šteta poduzetnicima. Zato traže reakciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata.
Posebno ih zabrinjava to što se na navedeno tržište informacijskih posrednika uključuje i državna agencija FINA. Ona zahvaljujući pristupu svim bazama podataka i državnom kapitalu ima automatsku prednost u odnosu na privatne subjekte.
Slično je i s Hrvatskom poštom koja, unatoč svojoj primarnoj djelatnosti dostave pošiljaka, želi zauzeti dio tržišta na kojem već postoji dovoljno kvalitetnih privatnih tvrtki.
