Igor Jambrešić: Želimo biti vodeći proizvođač kupinova vina u regiji

Obitelj Igora Jambrešića iz Klanjca uzgojem kupina počela se baviti početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Glavni proizvod im je kupinovo vino Kupilek, a uz njega proizvode džemove, sok i sirup od kupina

163
Igor Jambresic Kupilek
Igor Jambresić iz Novih Dvora Klanječkih pokretač je projekta Kupilek [snimio: Tihomil Ledinščak]

Kupina je samonikla biljka koja raste uz šume i grmlje, po šumama i ravnicama te naročito na zapuštenim zemljištima. No, područje Hrvatske izuzetno je pogodno za uzgoj bobičastog voća pa se u dio naših poljoprivrednika okušao u uzgoju.

Još su starorimski povjesničar Plinije i starogrčki liječnik Dioskorid pisali o ljekovitim svojstvima kupine kada je riječ o upalnim procesima u ustima i organima za probavu, na smirenje bolova kod hemoroida, na zacjeljivanje rana i čireva, ali pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Ljekoviti su njeni listovi, cvjetovi, korijen i plod. Kupine sadrže antioksidanse, vitamine, minerale, vlakana i brojne druge hranjive tvari, bogate su vitaminom C, a sadrže i željezo, kalcij, kalij, natrij, vitamin A… Kupinovo vino preporučuje se u liječenju anemije.

Obitelj Igora Jambrešića iz Novih Dvora Klanječkih organskim uzgojem kupina počela se baviti početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Isprva kao OPG koji je kasnije preregistriran u obrt pod nazivom “Ida nova“.

“Tada smo na svom imanju imali jednu malu brajdu kupina da ukrašava našu okućnicu, Odlučili smo proširiti proizvodnju i krenuli smo s uzgojem i plasmanom sirovih kupina. Kasnije smo to proširili na proizvodnju kupinova vina, sirupa, džemova. U početku smo radili pokusne bačvice od par stotina litara da bismo do danas proizvodnju podigli na razinu koja nam omogućava da osim hrvatskog pokrivamo i inozemno tržište”, priča Igor. “Proizvodimo kupinovo vino, džem, ekstra džem bez koštice, svježe cijeđeni stopostotni sok i voćni sirup koji se miješa s vodom.”

Igor Jambrešić se usavršavao i diplomirao je na stručnom studiju ekonomije na izradi poslovnog plana za proizvodnju kupinova vina. “Tako se sada bavim djelatnošću za koju sam se školovao”, ističe.

Kada su Jambrešići početkom devedesetih kretali u biznis nije bilo nikakvih poticajnih mjera. Sve što su trebali izgradili su vlastitim novcem. Nakon što su hrvatski poljoprivrednici dobili mogućnost pristupa europskim fondovima, aplicirali su za neke mjere i povukli sredstva za dio opreme i nadogradnje

“Danas je situacija za mlade poduzetnike povoljnija jer ima više mjera, na više mjesta se može aplicirati”, kaže Igor.

Glavni proizvod kupinovo vino Kupilek

Obitelj Jambrešić ima dvije svoje plantaže površine 2,2 hektara i tri velika stalna kooperanta od kojih od početka otkupljuju cjelokupnu proizvodnju. Igor dodaje kako se uvijek pojave i neki manji proizvođači koji ponude svoje kupine. “Ako nam kvaliteta proizvoda odgovora, otkupimo i njihovu sirovinu.”

Imaju tri maloprodajna mjesta u Zagrebu i jedno u Splitu, a rade i s jednom veledrogerijom koja prodaje njihove proizvode u svojim ljekarnama. Svoje zastupnike imaju u Švicarskoj i Austriji, dogovaraju plasman na talijansko tržište, a aktivan je i web shop.

“Koristimo sve moguće kanale”, dodaje Igor.

“Moja vizija i misija je da budemo glavni igrač u ovom našem okruženju u proizvodnji kupinovog vina. Tako je naš glavni proizvod Kupilek, kupinovo vino. Niz godina smo nudili samo taj proizvod, ali kako imamo svoja prodajna mjesta ljudi koji kupuju naše vino tražili su nešto za djecu pa smo proizvodnju proširili na sirupe, sokove i džemove. No, naglasak je još uvijek na proizvodu koji nam donosi 70 posto prometa, a to je kupinovo vino.”

Godina 2019. bila je najbolja po količini uroda otkako se Jambrešići bave proizvodnjom kupinova vina, priča nam Igor. “Već tada nam je bilo jasno kako će se teško dogoditi dvije rekordne godine u nizu, Prošle godine bilo je mraza i tuče pa je bilo i manje kupina. Ali mi smo prihvatili praksu da kada imam puno kupina, puno sirovine, sve treba pokupiti, ubrati te preraditi ili pospremiti zato što iduća godina možda neće biti tako uspješna. Tako se desilo i lani: ubrali smo manje kupina i mi i naši kooperanti. No, kada zbrojimo proizvodnju, na kraju sezone bili smo otprilike na istoj razini kao 2019. godine. Takva praksa je dobar preduvjet da možemo preživjeti na tržištu. No, pojavila se korona i u takvim okolnostima realno je bilo računati da ćemo prodati manje.”

“U normalnim okolnostima”, tumači, “nama je izvoz ono što kupe stranci koji vole doći u Hrvatsku. Ako se povežemo s lokalnim prodavačima i ponuđačima usluga, riješili bismo većinu plasmana. No. ove godine smo jako malo toga prodali turistima i prodavačima s kojima inače surađujemo. Neizvjesnost i strah učinili su svoje. Svi su se fokusirali na manji spektar proizvoda i lokalne dobavljače, Nitko nije bio spreman previše riskirati. To se osjetilo i na tržištu. Slično je bilo na stranim tržištima. Distributeri su uzeli manje količine, a to, osim što znači manju prodaju, automatski povećava trošak transporta. Izdržat ćemo, ali nadam se da to neće trajati u nedogled.”.

Igor kaže kako se dosta može učiniti na razvoju novih proizvoda, rebrandingu, promjeni dizajna. “Ali tu smo korone gotovo svi stali, potegnuli kočnicu. A to odgađa razvoj. Nije problem što ćemo izgubiti nešto novca, ali izgubit ćemo vrijeme. Treba ponovo sagledati situaciju, jednu novu priču kojoj se treba prilagoditi i pokrenuti aktivnosti u novim okolnostima”, zaključio je Igor Jambrešić.