Znanost ne prepoznaje spol ili dob, ali sustav još uvijek uči kako prepoznati i podržati kompetencije i vještine neovisno o tome je li netko muškarac ili žena. O tom jazu između ideala i stvarnosti govorilo se na panelu održanom u srijedu “Pozicija žena u znanosti”. Organizirao ga je L’Oréal Adria u suradnji s Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti koji se obilježava svake godine 11. veljače.
Panel je dio aktivnosti koje se provode povodom 20. obljetnice Nacionalnog programa L’Oréal-UNESCO “Za žene u znanosti” u Hrvatskoj.
O promjenama u ulozi i položaju žena u hrvatskoj znanosti tijekom posljednjih deset godina te presudnoj ulozi mentorstva i institucionalne podrške u razvoju znanstvenih karijera govorile su ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Dijana Mandić, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje i dobitnica Nacionalnog priznanja “Za žene u znanosti” 2010. godine prof. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić te specijalistica neurokirurgije i dobitnica priznanja 2017. godine doc. dr. sc. Marina Raguž. Jedini muški sudionik bio je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Izbornog povjerenstva Nacionalnog programa L’Oréal–UNESCO “Za žene u znanosti”.
Brojke koje potvrđuju pomake
“U područjima biomedicine i zdravstva, biotehničkih, društvenih, humanističkih te interdisciplinarnih znanosti udio doktorandica od 2014. do 2024. godine stabilno prelazi 50 %. U pojedinim akademskim godinama doseže i više od 60 %, što potvrđuje da su žene danas u potpunosti integrirane u doktorsko obrazovanje”, navela je Horvatek Tomić.
Mandić je pak istaknula kako od 1.500 STEM stipendija, koje se godišnje dodjeljuju, više od 600 odlazi u ruke žena, što pokazuje jasan pomak u ulasku žena u sustav prirodnih i tehničkih znanosti.
“Budući da je riječ o stipendijama u iznosu od 600 eura, nadamo se da će to biti mjera koja će dugoročno osnažiti ovo područje”, poručila je Mandić.
Mentorstvo kao ključ razvoja
Panel je dinamičnom moderacijom vodila Irena Šarić Dombaj, direktorica korporativnih komunikacija u L’Oréal Adria-Balkan, koja je raspravu usmjerila prema jednoj od ključnih tema – mentorstvu, koje u praksi još uvijek često ovisi o osobnom angažmanu pojedinaca.
Raguž je istaknula kako mentorstvo ostaje presudno u svim fazama profesionalnog razvoja, te kako ona ne vjeruje u koncept samo jednog mentora kroz cijelu karijeru. “Kroz različite faze imamo različite mentore. Od svakoga od njih učimo – i ono dobro i ono loše – i to nas oblikuje”, naglasila je.
“Kroz programe poput ovoga stvaraju se pozitivni uzori kako bi netko tko je zainteresiran za prirodne ili društvene znanosti već od malih nogu imao nešto čemu će težiti. Inspirativno je vidjeti da se puno toga može postići radom, trudom i upornošću. A onda, kada ti pozitivni uzori prerastu u pravog mentora te se pravi mentor i pravi mentorant susretnu – nastane nešto čudesno”, poručila je.
Sustav i individualna odgovornost
Govoreći iz vlastitog iskustva dobitnice priznanja 2010. godine, Horvatek Tomić prisjetila se koliko je u njezinim počecima sve ovisilo o osobnosti, talentu i znanju samog mentora. Posebno je istaknula važnost međunarodne povezanosti koju joj je omogućila njezina mentorica, zahvaljujući čemu je od početka bila uključena u suradnju s vrhunskim europskim i svjetskim istraživačkim centrima. Danas, kaže, postoje pomaci te su na pojedinim fakultetima uvedene radionice i programi za mentore kako bi se unaprijedile njihove kompetencije i olakšao rad s mladim znanstvenicima.
No, kako je upozorila Mandić, mentorstvo i dalje nije jednako sustavno uređeno na svim visokim učilištima. Iako pravilnici propisuju da svaki asistent i doktorand mora imati mentora, kvaliteta tog odnosa često ovisi o individualnom pristupu. “Studenti su nerijetko suočeni s popisom imena i prepušteni sami sebi da procijene s kim će surađivati, ne znajući hoće li pronaći osobu koja će ih zaista voditi kroz sustav koji je, osobito na početku, složen i zahtjevan”, konstatirala je.
Pomaci u tradicionalno muškim strukama
Raguž je istaknula i konkretne pomake u svojoj struci. “U hrvatskoj neurokirurgiji prije deset godina postojala je jedna specijalistica, danas ih je deset. Naši su šefovi uvidjeli da smo mi jednako dobre, ako ne i bolje, i da se trudimo jednako dobro, ako ne i više, da bismo dobile šansu. A kada dobijemo šansu onda ju zgrabimo, iskoristimo i pokažemo se najbolje moguće”, rekla je.
Također, naglasila je da se primjećuje pozitivan pomak u posljednjih deset godina te da žene polako, ali sigurno, ulaze u kompleksnije kirurške struke te pokazuju da su, ne samo jednako dobre, nego i bolje i sposobnije.
Lekcije mentora koje ostaju
Akademik Zvonko Kusić panelu je dao dodatnu dimenziju prisjećajući se vlastitih početaka i mentora Ivana Šimonovića. Jednom mu je, kada se požalio da ne može izvršiti zahtjevan zadatak, mentor odgovorio: “Kaj me pitaš, delaj kaj hoćeš, duga je noć”. Kusić je priznao da je kasnije na svojim studentima i sam tu “formulu” puno puta koristio.
Također, kada je tom istom mentoru došao fasciniran teorijama jednog kolege, koji baš i nije imao neke rezultate, ali je puno pričao, mentor ga je pitao: “A što je on sam napravio?” Kada mu je Kusić odgovorio da on još ništa nije napravio mentor je samo britko prokomentirao: “A kako misliš da će ti pomoći čovjek koji sam nije ništa napravio?”
“Program L’Oréal-UNESCO “Za žene u znanosti” teško je mjeriti isključivo brojkama, ali predstavlja rijedak primjer ozbiljne i dugoročne promocije znanstvene izvrsnosti u hrvatskoj javnosti. Od svjetskih dobitnica tog priznanja čak je sedam kasnije osvojilo Nobelovu nagradu pa se nadam da će tako biti i s jednom od naših dobitnica”, zaključio je u optimističnom tonu panel akademik Kusić.
Izložba “Bila si moja inspiracija”
Po završetku panela svečano je otvorena izložba “Bila si moja inspiracija”. Ideja izložbe bila je kroz fotografije prikazati neke od dosadašnjih dobitnica priznanja i žene koje su im na različite načine pružale potporu na njihovom profesionalnom putu – mentorice, profesorice, majke i kolegice.
Izložba je postavljena na panoima koji su smješteni u dijelu Tesline ulice i na Cvjetnom trgu. Za tjedan dana izložba se seli na Zrinjevac i bit će otvorena do 22. veljače.
Dvadeset godina kontinuirane podrške
L’Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Rektorskog zbora Republike Hrvatske, već dvadesetu godinu zaredom objavljuju natječaj za Nacionalni program L’Oréal-UNESCO “Za žene u znanosti”.
Cilj programa je promjena društvene percepcije o ženama u znanosti i pružanje podrške, te promocija znanstvenica i njihovih znanstvenih uspjeha ali i promjena percepcije o ženama znanstvenicama.
U Hrvatskoj su do sada nagrađene 74 znanstvenice, a u svibnju 2026. godine bit će nagrađene još četiri, svaka s priznanjem u iznosu od 5.000 eura.
