Peta generacija bežičnih mreža ili 5G predmet je mnogih rasprava. Novi komunikacijski standard u mobilnoj telefoniji smanjit će zagušenje mreže i omogućiti znatno brže preuzimanje podataka bez obzira je li riječ o filmovima, igranju ili industriji. Između ostaloga, nova tehnologija omogućit će praktičnu primjenu autonomnih automobila.
Tri osnovne prednosti 5G tehnologije su brži i bolji pristup internetu, brži odziv mreže te znatno veća povezanost velikog broja uređaja. To su ujedno temelji za razvoj pametnih industrija, pametnih gradova i društva budućnosti.
5G dostupan u 17 gradova
Za razvoj nove tehnologije godina na izmaku značajna je jer su izgrađeni temelji ekosustava. Tako je Hrvatski Telekom krajem listopada pustio u rad prvu komercijalnu 5G mrežu u šest hrvatskih gradova: Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Samoboru i Svetoj Nedelji. U studenom nova tehnologija postala je dostupna i u Đakovu, Našicama, Požegi, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru i Županji, a u prosincu su 5G nrežu dobili Bjelovar, Jastrebarsko i Koprivnica. Time je 5G mreža trenutno dostupna u 17 hrvatskih gradova te pokriva više od milijun i dvjesto tisuća stanovnika Hrvatske.
Otprilike svakih deset godina telekomunikacijski operateri usvajaju novi tehnološki standard za mobilne komunikacije. Prije desetak godina 4G odnosno mreža četvrte generacije zamijenila je 3G uz znatno veće brzine i pouzdanost. Desetak godina ranije 3G zamijenio je, kao brži i robusniji standard, drugu generaciju (2G).
No, 5G je nešto složenija tehnologija od svojih prethodnica. Ultrabrza inačica 5G je milimetarski val koji omogućava prijenos podataka nevjerojatno velikom brzinom. Na primjer, za preuzimanje dugometražnog filma potrebno je svega nekoliko sekundi.
Problem je što takav signal kvalitetno pokriva male udaljenosti, a kvalitetu signala mogu prigušiti i prepreke poput zidova. Za kvalitetno pokrivanje potrebno je, dakle, više baznih stanica. Zato su se operatori odlučili na pokrivanje područja s velikom gustoćom korisnika.
Zbog spomenutih tehničkih ograničenja malo je vjerojatno da ćemo ikada postići potpunu odnosno izuzetno visoku pokrivenost 5G signalom samo unutar 3,5 gigahercnog frekvencijskog područja. Za bolju pokrivenost nužno je koristiti i niže frekvencije.
Primjena “light” verzije 5G tehnologije
Takva “light” inačica koju primjenjuju operatori nudi brzine nešto veće od sadašnjih 4G mreža. Glavna prednost te inačice je smanjenje kašnjenja signala, što nije zanemarivo. Na primjer, kada na telefonu pretražite web, rezultati se obično ne pokažu odmah. Odmak može trajati stotinjak milisekundi. U teoriji, 5G tehnologija će kašnjenje srezati na svega nekoliko milisekundi.
“Light” verzija 5G tehnologije temelji se na tehnologiji dinamičkog dijeljenja spektra – DSS (Dynamic Spectrum Sharing) čija primjena omogućava trenutnu upotrebu postojećih frekvencija za 5G. Takva je i trenutno implementirana 5G mreža Hrvatskog Telekoma. Tehnologija dinamičkog dijeljenja spektra omogućava brzu implementaciju 5G mreže te smanjuje potrebu za novim baznim stanicama i lokacijama na specifičnim 5G frekvencijama.
“U ovom trenutku na 3,5 gigaherca možemo raditi pilote. Komercijalne frekvencije ne postoje, jer natječaja još nije bilo. Za pravi 5G čekamo novi frekvencijski pojas koji će biti dodijeljen tijekom 2021. godine On je na 3,5 gigaherca i tu možemo očekivati da će svaki operator dobiti otprilike 100 megaherca spektra. Tih sto megaherca je baza za gigabitne brzine koje se mogu postići u tom području. Mi danas raspolažemo s oko 100 megaherca spektra na frekvencijama od 800 do 2600 megaherca i bitno je da i taj dio spektra učinimo sposobnim i prikladnim za 5G”, objasnio je Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.
Prije nekoliko dana Hrvatski Telekom i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu pustili su u rad prvu 5G kampus mrežu u Hrvatskoj, koja znanstvenoj i poslovnoj zajednici te studentima i startupovim omogućava rad na razvojnim projektima temeljenim na 5G tehnologiji u području interneta stvari (IoT), industrije 4.0, automatizacije, robotizacije i primjene umjetne inteligencije.
U testnoj kampus mreža na FER-u primjenjuje se frekvencijski pojas 3,5GHz te su resursi jezgrene i radijske mreže rezervirani za isključivo za ovu namjenu. Logički i fizički odvojeni su od javne 5G mreže. To omogućuje da se postignu optimalne performanse mreže (brzina, kapacitet i latencija) neophodne za istraživačke projekte.
Veliki ekonomski potencijal
Često se može čuti pitanje hoće li 5G istisnuti WiFi. Neće, jer je 5G standard u segmentu mobilnih mreža, dok je WiFi standard za kućne mreže koji se koristi za pristup internetu unutar kućanstva ili za specifične potrebe poput konferencija ili hotela.
Sasvim druga priča je industrijska primjena. Tu će 5G sasvim sigurno zamijeniti starije tehnologije u komunikaciji sa senzorima, uređajima, strojevima i robotima. Očekuje se da će industrijski moduli s vremenom biti sve dostupniji i cjenovno prihvatljiviji.
Treba napomenuti da WiFi, koji također omogućuje velike brzine prijenosa podataka, povlači podatke putem širokopojasne veze, što može utjecati na pogoršane performanse ako je u blizini veliki broj korisnika. Tehnologija 5G omogućuje učinkovitiji prijenos velikih količina podataka pa se očekuje da će značajno ublažiti zagušenje mreže. Drugim riječima, uz 5G veza će biti brža i stabilnija.
Proaktivnim objedinjavanjem i promoviranjem 5G korisničkih slučajeva pružatelji komunikacijskih usluga do 2030. mogli bi generirati do 131 milijardu dolara prihoda samo od digitalnih usluga. Oko 40 posto tih projekcija prihoda pripisuje se potrošnji korisnika vezano uz poboljšane videozapise, proširenu stvarnost (PS), virtualnu stvarnost te igranje u oblaku preko 5G mreža.
Potencijalna ekonomska vrijednost pune primjene 5G kao “otvorene inovacijske platforme” mogla bi pak Europi donijeti 210 milijardi eura koristi, pokazalo je istraživanje “5G revizija akcijskog plana za Europu” koje su proveli Analysys Mason u suradnji s Qualcomm Technologies i Ericssonom.
Što nam donosi budućnost
Prednosti nove tehnologije ćemo vjerojatno osjećati postupno, ali intenzivno. Niža latencija presudna je za buduće mobilne aplikacije. To je posebno značajno za aplikacije vezane uz virtualnu stvarnost. Na primjer, gledajući prijenos utakmice uživo u virtualnoj stvarnosti moći ćete se osvrnuti oko sebe. Zbog pandemije takve bi primjene mogle postati još značajnije nego što se predviđalo do sada.
Brži odaziv kašnjenje poboljšat će i kvalitetu online igara. Vrijeme reakcije nakon pritiska komande bit će znatno manje.
Ubrzat će se i komunikaciju povezanih uređaja. To će biti presudan korak prema svijetu autonomnih automobila. Ako su dva automobila opremljena 5G senzorima, uz novu tehnologiju će se brže sporazumjeti oko kočenja, usporavanja ili skretanja.
Za sada latencije još uvijek nisu dovoljno niske za takve primjene, Za autonomne automobile potrebna je brzina odziva ispod 10 milisekundi, a trenutno smo na 25-30 milisekundi u stvarnim uvjetima. Primjena 5G tehnologije vjerojatno će početi sa senzorima u poljoprivredi, logistici, u komunalnim uslugama i infrastrukturi.
