Istraživanje: Hrvati smanjili potrošnju na putovanjima u inozemstvo

Na inozemnim putovanjima radi razonode, prosječan trošak se smanjio u odnosu na listopad 2015. – s 5.764 kn na 4.955 kn. Nešto više troše ispitanici stariji od 30 godina, više razine obrazovanja i oni iz Zagreba, sjeverne Hrvatske i Slavonije

u 15:33 Zadnja izmjena: 02.03.2017 u 20:00
35
MasterIndex istraživanje

Hrvati gotovo dva puta češće putuju radi razonode nego poslovno. Prosječni sudionik istraživanja MasterIndex kompanije Mastercard je radi odmora putovao 4,4 puta u prošlih 12 mjeseci, dok je na poslovnom putovanju bio 2,2 puta. Oko dvije trećine svih putovanja odnose se na ona unutar Hrvatske, dok su putovanja izvan Eurozone rijetka (11 posto). Općenito, 52 posto ispitanika je putovalo u inozemstvo radi razonode u proteklih 12 mjeseci. Najviše putuju ispitanici s višim stupnjem obrazovanja te ispitanici s većim primanjima.

Čak 65% putovanja radi razonode odnosi se na ona unutar Hrvatske, na Eurozonu otpada 23%, dok se preostalih 12% odnosi na destinacije poput Moskve i New Yorka. Kod poslovnih putovanja situacija je slična – 65% takvih putovanja se odnosi na Hrvatsku, a 25% na Eurozonu. Ispitanici najčešće posjećuju destinacije u blizini – Ljubljanu, Sarajevo, Beč, Budimpeštu, München, Beograd i Rim, dok putovanja izvan Europe nisu česta.

Manja potrošnja na putovanjima

Kad je riječ o potrošnji na inozemnim putovanjima radi razonode, prosječan trošak se smanjio u odnosu na listopad 2015. – s 5.764 kn na 4.955 kn. Ipak, nešto više troše ispitanici stariji od 30 godina, više razine obrazovanja i oni iz Zagreba, sjeverne Hrvatske i Slavonije. Tako ih je 5% na putovanje potrošilo između 5.000 i 10.000 kn, a više od 10.000 kn potrošilo je tek 3% ispitanika.

MasterIndex istraživanje pokazuje da ispitanici podjednako koriste kartice i gotovinu za shopping i plaćanje smještaja u inozemstvu, karticama se češće plaćaju zrakoplovne karte, dok se za ostale troškove u većem broju slučajeva koristi gotovina.

Udio onih koji prije putovanja kupuju stranu valutu u Hrvatskoj se smanjio u odnosu na listopad 2015. – s 45 na 42 posto za one koji to čine u bankama te s 29 na 26 posto za kupnju u mjenjačnicama. Istovremeno, uporaba kartica doživjela je porast u usporedbi s listopadom 2015: s 13 na 15 posto ispitanika koji ne kupuju stranu valutu unaprijed, nego u inozemstvu koriste kartice. To najčešće čine ispitanici većih primanja, oni iz Zagreba te upravo korisnici Mastercard kartica.

Većina ispitanika (85 posto) prepoznaje prednosti široke prihvaćenosti Mastercard kartica, a gotovo ih polovica (48%) kao pogodnost ističe i povoljan tečaj pri plaćanju u inozemstvu. Među prednostima ispitanici navode i dobru zaštitu protiv zloporabe (52 posto) te odsustvo naknada za plaćanje (42 posto) što su značajno bolji rezultati od onih konkurentskih kartica.

Općenito, u inozemstvu oko trećine ispitanika plaća karticama, i to najčešće oni iznad 40 godina, s iznadprosječnim primanjima. Njima plaćaju u prosjeku 40 posto kupnji, za razliku od 30 posto u listopadu 2015. Istovremeno, 10 posto njih gotovo sve kupnje u inozemstvu plaća karticom.

Kao motivatore za češće korištenje kartica u inozemstvu ispitanici navode niže naknade, povoljnije osiguranje od bilo kakvog rizika ili prijevara te transparentan uvid u potrošnju. S druge strane, glavni razlozi nekorištenja kartica u inozemstvu su navika plaćanja gotovinom ili zabrinutost da se ne potroši više nego što se planiralo.