Na konferenciji Startup Europe Regatta održan je panel “Upoznajte regulatore i Inovacijski hub HNB-a”. Inovacijski hub pruža podršku oko primjene regulatornog okvira iz područja nadležnosti HNB-a – supervizija, nadzor i licenciranje, i to kod inovacija povezanih s pružanjem bankovnih ili platnih usluga.
“Inovacijski hub HNB-a je inicijativa koja nam omogućuje da razgovaramo otvorenije s perspektivnim pružateljima financijskih usluga – najčešće tzv. fintech tvrtkama – i pomognemo im u razumijevanju regulative te uvjeta koje moraju zadovoljiti, u ovisnosti od njihovog poslovnog modela. Upravo poslovni model određuje da li su podložni regulativi, a ako jesu, moraju proći kroz proces licenciranja kako bi mogli pružati određene financijske usluge u Hrvatskoj, a nakon toga i u drugim zemljama Europske unije”, objasnio je Slaven Smojver, direktor Direkcije supervizije informacijskih sustava HNB-a.
Govoreći o zaštiti potrošača, Ivana Poršinsky, viša savjetnica u HNB-ovom Uredu za praćenje zaštite potrošača, rekla je da je uloga Ureda u Inovacijskom hubu praćenje novih usluga koje se pojavljuju na tržištu. “Ako se na takve usluge mogu primijeniti postojeći propisi, primjerice Zakon o potrošačkom kreditiranju, pružatelje usluga upozoravamo na odredbe i pravila kojih se moraju pridržavati. Međutim, ako je riječ o usluzi za koju još uvijek ne postoji odgovarajući regulatorni okvir, tada s kolegama iz huba analiziramo model kako bismo prepoznali rizike i proaktivno djelujemo kako bismo spriječili moguće nepovoljne događaje za potrošače”, objasnila je Poršinsky.
“Kroz Inovacijski hub razgovaramo s fintechovcima i među njima prepoznajemo i potencijalno nove pružatelje platnih usluga, a od njih dobivamo povratne informacije koje nam pomažu da regulativu iz tog područja učinimo boljom jer svjesni smo da nije savršena”, rekao je Tomislav Mišić, direktor Direkcije za regulativu i razvoj platnog prometa HNB-a.
Kao primjer je naveo pružanje usluge informiranja o računu (AIS) i usluge iniciranja plaćanja (PIS) za koje je potrebno je pribaviti i policu osiguranja od profesionalne odgovornosti.
“Primijetili smo da osiguravateljske kuće obično nemaju dovoljno apetita za pružanje takvih polica osiguranja startupovima i fintechovima što njima otežava početak rada jer bez te police ne mogu pribaviti dozvolu za rad od HNB-a. Problem je donekle riješen s obzirom na to da postoji par osiguravateljskih kuća koje su ipak počele nuditi takve police na tržištu, ali proces licenciranja se znao odužiti zbog dugotrajnog procesa ishođenja takve police. Međutim, sličan problem prisutan je u svim zemljama EU-a i revizijom regulative se već pokušava adekvatno pristupiti ovom problemu”, razložio je Mišić. Kao drugi problem istaknuo je veliku brzinu razvoja takvih tržišta koji nije praćen odgovarajućim razvojem regulative “koja uvijek pomalo zaostaje”.
Osvrnuvši se na tehnološki aspekt fintech poslovnih subjekata, Smojver je upozorio da je regulativa tu da zaštiti korisnike takvih usluga, a ne pružatelje usluga. “Gledamo kako su zaštićeni potrošači i deponenti, a razina zahtjeva prema fintech tvrtkama proporcionalna je njihovoj veličini i utjecaju na sustav. Što je netko veći i značajniji na tržištu, veći su i regulatorni zahtjevi. Analiziramo tehnološku infrastrukturu takvih subjekata, njihove procese i sustav kontrola, jesu li su dovoljno zaštićeni korisnici njihovih usluga u primjerice slučaju povrede osobnih podataka, je li osiguran integritet podataka u slučaju kompromitacije zbog hakerskog napada i slično. Ne možete spriječiti pojavu hakerskog napada, no možete smanjiti uspješnost i posljedice takvog napada”, naglasio je Smojver.
“U samim počecima rada Inovacijskog huba najviše su nam se obraćali poslovni subjekti iz svijeta kripto imovine, no još uvijek ne postoji regulativa za to, osim u dijelu sprječavanju pranja novca što pak nadzire Hanfa. Dakle, za usluge vezane uz kripto imovinu još uvijek ne trebaju dozvole HNB-a, no objava nove regulative koja pokriva to područje stiže početkom iduće godine, a primjene bi počela u jesen 2024. Također, ni mnogi inovatori koji su nam se obraćali nisu shvaćali da im za pružanje platnih usluga vrlo uskom krugu potrošača ni ne treba naša dozvola. To su primjerice kartice vjernosti nekih dućana, pekara i slično”, rekao je Mišić.
“Proces licenciranja, koji je i ovako dugotrajan i složen, i za ovaj dio bio bi prevelik teret startupovima. Savjet svim fintechovcima je da se prije apliciranja za licenciranje obrate Inovacijskom hubu HNB-a i da prođu s nama kroz konzultacije, jer ako se upustite u taj proces bez dovoljno stručnosti i informacija, proces će se odužiti”, poručio je Mišić.
