Novo nacionalno istraživanje o percepciji umjetne inteligencije (AI) pokazalo je da čak 95 posto hrvatskih građana prati vijesti o AI-u, a gotovo polovica ih već koristi alate poput ChatGPT-a.
Unatoč tome, povjerenje u AI sustave i dalje je nisko, a zabrinutost oko rizika, osobito dezinformacija i gubitka radnih mjesta, ostaje visoka.
Treću godinu zaredom istraživanje je proveo tim pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Roberta Kopala, uz suradnju doc. dr. sc. Krešimira Žnidara i dr. sc. Darije Korkut, na reprezentativnom uzorku od 2.500 građana. Istraživanje je realizirala tvrtka Prizma CPI.
Nositelj projekta je Sveučilište Algebra Bernays, u čijoj su organizaciji predstavljeni i rezultati na panelu pod moderatorstvom prof. Kopala. Sudjelovali su zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović, voditelj HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju Ratko Mutavdžić, pročelnik Sveučilišnog odjela za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju Sveučilišta Algebra Bernays Zdravko Kunić, te članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu i direktorica Combisa Marijana Bačić.
AI u svakodnevici: Od tražilica do privatnih razgovora
Više od 54 posto građana koristi AI alate barem povremeno. To je značajan porast u odnosu na prošlu godinu (35 %). Najčešće se koriste ChatGPT, Perplexity i Copilot, i to sve češće u privatne svrhe. Ipak, većina korisnika ostaje pri besplatnim verzijama, dok interes za plaćene opcije raste vrlo sporo.
Iako se informiranost o umjetnoj inteligenciji povećava, kada se govori o prvim asocijacijama na pojam “umjetna inteligencija” negativne reakcije (54 posto) još uvijek nadmašuju pozitivne (40 posto).
Ipak, trend pokazuje blagi pad negativnih stavova i rast pozitivnih, dok udio neopredijeljenih ostaje visok – čak 42 posto. Povjerenje u AI sustave stagnira i vjeruje im tek 21 posto ispitanika, dok ih 37 posto izražava nepovjerenje.
Najveći strahovi građana odnose se na:
- širenje dezinformacija (74 %),
- nemogućnost razlikovanja AI sadržaja od ljudskog (59 %),
- gubitak radnih mjesta (46 %).
Posebno je zabrinjavajuće što 33 posto građana smatra da rizici AI-ja nadmašuju koristi, dok ih suprotno misli samo 22 posto. To je preokret u odnosu na optimističnije stavove iz 2023. i 2024. godine.
Obrazovanje i digitalna (ne)pismenost
Stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajuće nisku razinu interesa za dodatnu AI edukaciju. Čak 36 posto građana uopće nije zainteresirano, a samo 30 posto ih pokazuje spremnost da se dodatno educira. Osim toga, svijest o postojećim državnim programima edukacije, poput vaučera za digitalne vještine, izuzetno je niska.
“Prirodno je bojati se onoga što ne razumijemo, no ne smijemo dozvoliti da AI oblikuje nas. MI moramo oblikovati AI”, poručio je Kunić.
“Ne pričamo dovoljno o prilikama i preprekama po pitanju AI-ja. AI je dobar alat koji može pomoći i prilikom zapošljavanja, pri selekciji i analizi podataka, iako finalnu odluku uvijek treba donijet čovjek, a ne umjetna inteligencija”, istaknula je Bačić.
Čović Vidović je pak naglasila potrebu za jasnijom regulacijom i većim razumijevanjem razlika u percepciji između privatnih i poslovnih korisnika.
Treća godina istraživanja jasno pokazuje: umjetna inteligencija postaje svakodnevica, ali razina povjerenja i razumijevanja ne prati razinu korištenja. Hrvatsko društvo suočeno je s izazovom kako iskoristiti prednosti tehnologije, a istodobno zaštititi građane od rizika. Stručnjaci poručuju da su obrazovanje i razvoj digitalnih vještina ključni za smanjenje tog jaza.
