NASA je prije nekoliko dana lansirala u svemir novi promatrački satelit. Svemirska letjelica nazvana Landsat 9 nastavit će 50-godišnju misiju obitelji satelita Landsat koji od 1972. kontinuirano snimaju i prikupljaju podatke o Zemlji.
Smješten na vrhu rakete Atlas V United Launch Alliancea (ULA), Landsat 9 lansiran je iz svemirske baze Vandenberg u Kaliforniji 27. rujna u 19.12 sati po srednjoeuropskom vremenu. Bilo je to 2000. lansiranje satelita u Zemljinu orbitu od 1958. Svemirska letjelica odvojila se od noseće rakete prema planu, oko 80 minuta nakon polijetanja.
Lansiranje je prvotno bilo zakazano za 16. rujna, no odgođeno je za tjedan dana zbog velike potražnje za tekućim kisikom za liječenje pacijenata oboljelih od covida-19. Tvrtka koja Vandenbergu isporučuje potrebni tekući dušik morala je proizvesti dodatne količine medicinskog tekućeg kisika, pa je lansiranje odgođeno, objasnili su iz NASA-e. Nakon toga je uslijedila odgoda za nekoliko dana zbog vremenskih (ne)prilika.
Landsat 9
NASA je bila zadužena za gradnju i lansiranje Landsata 9, no njime će upravljati Geološki zavod Sjedinjenih Država, koji će obrađivati i prikupljene podatke.
Misija vrijedna 750 milijuna dolara deveta je u programu Landsat i nastavit će program praćenja i upravljanja zemljišnim resursima. Landsat 9 zamijenit će stariji satelit Landsat 7, koji je u orbiti od 1999. godine, a radit će u paru sa satelitom Landsat 8, koji je lansiran 2013. Zajedno će snimati cijelu Zemlju svakih osam dana.
Landsat 9 će ući u orbitu iznad polova planete i smjestit će se na nadmorsku visinu od 705 kilometara. Satelit nosi dva znanstvena instrumenta – Operational Land Imager 2 (OLI-2) i Termal Infrared Sensor 2 (TIRS-2) – koji mogu detektirati male promjene u svjetskim jezerima, rijekama i šumama analizirajući svjetlost koja se odbija od planeta u više valnih duljina.
Znanstvenici koji vode misiju ističu kako je Landsat ekonomski najučinkovitiji znanstveni program o Zemlji. Landsat 8 i Landsat 9, koji rade u tandemu, pomoći će, između ostaloga, u praćenju širenja urbanih područja, smanjenja šumskog pokrivača i povlačenja ledenjaka.
“Landsat nam govori o Zemljinoj vegetaciji, iskorištavanju zemlje, o obalama i površinskim vodama… To su samo neke pojave i značajke o kojima doznajemo mnogo informacija kroz ovaj program”, rekla je na brifing prije lansiranja Karen St. Germain, voditeljica NASA-inog Odjela za znanost o Zemlji. “U kombinaciji s drugim misijama, to nam može reći što se događa i zašto.”
“Skupili smo nevjerojatnu količinu povijesnih podataka o tome kako se planet promijenio u posljednjih pola stoljeća”, dodao je Jeff Masek, znanstvenik koji sudjeluje u projektu Landsat 9. “Na primjer, možemo vidjeti prirodne poremećaje koji se javljaju – poput požara, uragana i najezde insekata – a zatim dugoročni oporavak ekosustava koji se događa nakon toga.”
Obitelj satelita Landsat snima globus od 1972. godine, pružajući istraživačima diljem svijeta kontinuirani zapis podataka o ekosustavima planeta.
Podaci su objavljeni 2008. godine i neprocjenjiv su izvor za praćenje klimatskih promjena.
“Možemo posebno pratiti klimu i utjecaj klimatskih promjena na ekosustave”, tumači Malek. “Mapirali smo područja na visokim geografskim širinama na kojima biljni pokrivač raste zbog zatopljavanja. Također smo zamijetili područja u kojima vegetacije nestaje zbog suše i nedostatka vode.”
Moćni Atlas V
Lansiranjem 27. rujna obilježen je 145. let Atlasa V i 88. let ove rakete za NASA-u. U kolovozu je ULA objavila da raspolaže sa samo još 29 raketa Atlas V u svojoj floti i da sva ta lansirna vozila već imaju potvrđene misije.
Atlas V letio je u ovoj misiji u svojoj najjednostavnijoj konfiguraciji: 401. To znači da je satelit Landsat 9 bio uvučen u prtljažnik širine 4 metra, a raketa je bila pogonjena jednomotornim sustavom Centaur, bez dodatnih raketnih pojačanja.
Satelitu Landsat 9 pridružila su se četiri manja kockasta satelita koji su se rasporedili nakon što je Landsat 9 deponiran u svemir. Ti manji sateliti će obaviti različita znanstvena istraživanja, uključujući mjerenje solarnog vjetra i ultraljubičastog svjetla koje zrače iz zvijezda.
Pred Atlasom V je još jedna značajna znanstvena misije: 16. listopada druga raketa odnijet će u svemir letjelicu Lucy, koja će krenuti na put do pojasa asteroida. Tamo će proučavati Trojanske asteroide kako bi znanstvenicima pomogli da bolje razumiju kako se planeti formiraju.
Lucyna raketa prvotno je trebala u kolovozu prevesti u svemir Boeingovu svemirsku letjelicu Starliner. Međutim, Starliner je bio prisiljen vratiti se u tvornicu na doradu zbog problema s ventilima u pogonskom sustavu. Testni let do Međunarodne svemirske postaje je odgođen, možda čak do sljedeće godine.
Timovi ULA -e morali su rekonfigurirati raketu kako bi je pripremili za Lucy i njen let u listopadu. Naime, Lucy će biti dovoljan jedan Centaur motor, dok su Starlineru potrebna dva.
Iz Vandenberga bi trebala poletjeti još jedna raketa Atlas V: lansiranje zajedničkog polarnog satelitskog sustava 2 Nacionalne uprave za oceane i atmosferu zakazano je za idući rujan.
ULA radi na svojoj novoj raketi, Vulcan Centaur, koja bi 2022. trebala zamijeniti Atlas V.
Posljednje lansiranje bilo je 2000. lansiranje s Vandenberga od početka 1958. godine. Bio je to i 300. Atlasov let, što uključuje sve dosadašnje iteracije rakete, ne samo Atlas V.
Prilikom prvog lansiranja, 16. prosinca 1958., u svemir je poletjela raketa Thor, a slijedila je 1959. Thor/Agena koja ja je podigla Discover 1, prvi polarni satelit koji kruži oko Zemlje.
Vandenberg se pretežno koristi za polarna lansiranja koja ciljaju orbite s visokim nagibom. Takve su orbite savršene za većinu satelita koji promatraju Zemlju, kao i za neke komunikacijske misije.
Nakon posljednjeg lansiranja Atlasa V na Zapadnoj obali sljedeće godine, ULA će rekonfigurirati svoju lansirnu rampu u Vandenbergu (SLC-3E) za novu generaciju raketa, Vulcan Centaur.
