Hyperloop – revolucionarna tehnologija koja će promijeniti prijevoz kakav znamo danas

Tehnologija se temelji na magnetskoj levitaciji zahvaljujući kojoj se vozilo pogonjeno električnim motorom kreće lebdeći u vakumskom tunelu. Zbog malog trenja brzina bi mogla iznositi do 970 km/h. Riječ je o pravom rješenju za povezivanje gradova udaljenih do 1500 km

u 10:56 Zadnja izmjena: 13.02.2019 u 18:37
225
Hyperloop

Razočaran sporom i skupom “ultrabrzom” kalifornijskom željeznicom, Elon Musk predstavio je 2013. novi koncept masovnog brzog prijevozaHyperloop. Musk tvrdi da je riječ o pravom rješenju za povezivanje gradova udaljenih do 1500 kilometra (900 milja) s visokom frekvencijom prometa među njima. Na takvim udaljenostima, smatra Musk, teško da bi supersonično zračno putovanje bilo brže i jeftinije, a uz pravilan geometrijski oblik buka koju bi stvaralo novo prijevozno sredstvo ne bi bila veća od buke koju stvaraju zrakoplovi.

U međuvremenu je koncept postao stvaran, izračuni su prerasli u konkretne razvojne projekte na kojima radi nekoliko kompanija. Uz Muskovu Boring Company na tome rade i Virgin Tech, Virgin Hyperloop One i Hyperloop Transport Technologies.

Tehnologija se temelji na magnetskoj levitaciji zahvaljujući kojoj vozilo pogonjeno električnim linearnim motorom kreće lebdeći u vakuumskom tunelu. Zbog malog trenja brzina bi mogla iznositi do 970 kilometara na sat.

U tvrtki Virgin Hyperloop One kažu da potpuno autonoman i zatvoren sustav ne bi proizvodio izravnu emisiju ugljičnih plinova, a vrijeme putovanja između Los Angelesa i San Francisca smanjio bi na samo 43 minute. U europskim okvirima jedna od planiranih linija povezivala bi Helsinki i Stockholm, a putovanje bi trajalo 30 minuta.

Infrastruktura bi se sastojala od čeličnih cijevi promjera od oko 3,4 metra koje bi bile postavljene iznad tla ili u podzemnim tunelima. Trase bi bile pomno odabrane kako bi se izbjegli oštri zavoji i kako bi putovanje bilo što mirnije i ugodnije. Neke procjene pokazuju da bi dionica od 1.6 km Hyperloopa mogla koštati oko 120 milijuna dolara, navodi portal planet.hr.

Koncept potvrđen, kreće realizacija

“Kada pogledamo tehnologiju koju razvijamo, napredak koji smo ostvarili te činjenicu da smo potvrdili da je koncept djelotvoran (“proof of concept”), uvjeren sam da ćemo mnogima učiniti život kvalitetnijim”, rekao je Rob Lloyd, izvršni direktor Virgin Hyperloop Onea za CNBC. “To neće utjecati samo na bogate ljude ili one koji žive u bogatim područjima. Dramatično će se promijeniti život svih. Otvorit će se nova radna mjesta, promijenit će se međusobni odnosi i način trgovanja.”

Ambicije tvrtke su velike, a korijeni skromni. Počeli su u studenom 2014. u garaži u Los Angelesu. “Cilj je bio stvoriti peti način prijevoza, uz zrakoplove, željeznicu, automobile i brodove”, rekao je tehnički direktor Virgin Hyperloop Onea Josh Giegel.

Od tada su napredovali relativno brzo. Prvi prototip, Hyperloop One XP-1, predstavili su 2017. godine. Ubrzavao je na dionici od 300 metara i zahvaljujući magnetskoj levitaciji lebdio je iznad tračnica. Uspješno je zakočio i postupno se zaustavio. Do danas su postigli brzinu od 385 kilometara na sat.

Virgin Hyperloop One najavljuju da bi do 2021. mogli započeti testiranja na dužim rutama, a zatim bi krenuli u izgradnju infrastrukture. Špekulira se da bi prve pruge mogle biti građene u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Indiji. Kompanija također radi na rutama u Missouriju i Coloradu.

Muskova Boring Company planira liniju između Baltimorea i Washingtona, dok je tvrtka Hyperloop Transportation Technologies zainteresirana za liniju između Chicaga i Clevelanda.

Malcolm McCulloch, izvanredni profesor inženjerskih znanosti na Sveučilištu u Oxfordu, promatra širu sliku i pojašnjava što će biti u žarištu kada je riječ o sektoru transporta u godinama koje dolaze.

“Tri su nove tehnologije koje će kratkoročno, srednjoročno i dugoročno utjecati na prijevoz. Kratkoročno to su jeftinije i kompaktnije baterije za električna vozila. U srednjoročnom razdoblju to je autonomna vožnja. Treba osigurati da ona bude na prihvatljivoj razini sa svih aspekata.”

Dugoročno, kaže McCulloch, fokus će biti na traženju alternativnih izvora goriva za putovanja na velike udaljenosti. “Jedno od zanimljivih rješenja mogao bi bit amonijak. Riječ je, u osnovi, o boljem načinu upotrebe vodika.”


Sadržaj omogućila Addiko banka