Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje nacrt Zakona o hrvatskom investicijskom računu (HIR), novom modelu ulaganja namijenjenom građanima koji predviđa porezne pogodnosti za ulaganje u financijske instrumente. Cilj je potaknuti veće sudjelovanje građana na tržištu kapitala te dio njihove štednje usmjeriti prema ulaganjima u domaće i strane vrijednosne papire.
Hrvatski investicijski račun moći će otvoriti svaki punoljetni građanin, kao i roditelj za maloljetno dijete, kod ovlaštenih posrednika poput banaka i investicijskih društava. HIR neće biti klasičan transakcijski račun, nego posebno reguliran investicijski račun namijenjen isključivo ulaganju. Svaka osoba moći će imati samo jedan takav račun.
Putem HIR-a građani će moći ulagati u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, UCITS investicijske fondove i ETF-ove. U koje će financijske instrumente ulagati odlučivat će sami ili će upravljanje portfeljem moći prepustiti ovlaštenom posredniku.
Ključne značajke hrvatskog investicijskog računa
Građani će tijekom života na HIR moći uplatiti najviše 200.000 eura. Onima koji će tijekom prvih pet godina redovito uplaćivati sredstva, a pritom ih ne budu povlačili, limit će se povećati na 250.000 eura. Ostvareni prinosi neće se uračunavati u taj iznos.
Na hrvatski investicijski račun će se sredstva moći uplaćivati u novcu, ali i prijenosom financijskih instrumenata koje ulagatelj već ima na svom računu. Njihova vrijednost utvrđivat će se prema danu otvaranja računa, odnosno dana prijenosa.
Najveća porezna pogodnost predloženog modela jest da se na ostvarene prinose neće plaćati porez, neovisno o tome proizlaze li iz kapitalnih dobitaka, dividendi ili kamata. Sredstva će se moći povući u bilo kojem trenutku, a ni isplate neće biti predmet oporezivanja.
Porezna pogodnost pritom ne znači da je ulaganje bez rizika: vrijednost dionica, fondova i drugih instrumenata može rasti, ali i padati, a rizik ulaganja snosi ulagač.
Kako Hrvatski investicijski račun funkcionira u praksi (1)
Kako Hrvatski investicijski račun funkcionira u praksi (2)
Minimalni iznos ulaganja nije propisan, pa će račun biti dostupan i građanima koji žele ulagati manje iznose. Prijedlog zakona predviđa i ograničenje koncentracije ulaganja pa, nakon što vrijednost ulaganja putem hrvatskog investicijskog računa prijeđe 20.000 eura, više od 50 posto ukupnog iznosa ulaganja neće biti moguće držati u vrijednosnim papirima istoga izdavatelja, ugovorne strane ili društva unutar iste grupe. Ovo ograničenje počinje se primjenjivati tri mjeseca od dana kada iznos ulaganja na investicijskom računu prijeđe 20.000 eura.
Jedan od ključnih uvjeta HIR-a jest da najmanje 20 posto vrijednosti ulaganja u roku od godinu dana od otvaranja HIR-a mora biti usmjereno u financijske instrumente domaćih kompanija uvrštenih na Zagrebačku burzu. Time se želi povećati likvidnost domaćeg tržišta kapitala i olakšati pristup financiranju hrvatskim poduzećima.
Ispunjenje ovog uvjeta utvrđivat će se jednom mjesečno, na isti dan u mjesecu. Izračunavat će se udio ulaganja u financijske instrumente uvrštena na Zagrebačku burzu, bez novčanih sredstava, u odnosu na ukupnu vrijednost ulaganja na HIR-u. Vrijednost ulaganja utvrđivat će se prema njihovoj fer vrijednosti na dan izračuna.
Uvjet će se smatrati ispunjenim ako aritmetička sredina mjesečno utvrđenih udjela vrijednosti ulaganja, isključujući novčana sredstva, tijekom kalendarske godine iznosi najmanje 20 posto.
Registar uplata i isplata vodit će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), dok će nadzor nad provedbom zakona provoditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Ovlašteni posrednici vodit će administraciju računa i pratiti poštuju li se zakonska ograničenja.
Prema procjenama Ministarstva financija, u prve dvije godine putem hrvatskih investicijskih računa moglo bi biti uplaćeno između 200 i 600 milijuna eura. Ministarstvo očekuje da će novi model pridonijeti razvoju domaćeg tržišta kapitala i povećati broj građana koji ulažu u financijske instrumente.
Nacrt zakona nalazi se u javnom savjetovanju do 23. kolovoza, nakon čega slijedi njegova dorada i upućivanje u saborsku proceduru. Planirano je da zakon stupi na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Hrvatska dosad nije imala takav oblik investicijskog računa, a prema podacima Ministarstva financija sličan model uvelo je ili uvodi 12 država članica Europske unije.
