Poljoprivreda je jedna od najstarijih ljudskih i gospodarskih djelatnosti. S vremenom postaje sve zahtjevnija, a konkurenata je sve više. Da bi se održalo, treba se prilagoditi promjenama. A njih danas diktiraju potrošači. Sve više ljudi traži hranu koja je prirodno, ekološki uzgojena, po mogućnosti od strane poznatih, domaćih proizvođača.
U takvom brendiranju svojih proizvoda Istra je u Hrvatskoj među vodećim regijama. Oznakom izvornosti zaštitili su za sada dva svoja proizvoda – pršut i ekstra djevičansko maslinovo ulje, a nekoliko proizvoda je u postupku registracije.
Visoku kvalitetu istarskog maslinovog ulja potvrdio je i specijalizirani vodič Flos Olei koji je i ove godine uvrstio Istru među vodeće maslinarske regije svijeta. U vodič je uvršteno 60 istarskih maslinara, više nego što ih je iz talijanske Toscane.
No, kvalitetan proizvod danas nije više dovoljan za uspjeh na tržištu. “Kvaliteta proizvoda je samo jedan od preduvjeta za njegov daljnji razvoj kroz dodavanje vrijednosti na temelju koje će potrošač odabrati upravo naš proizvod”, tumači Blanka Sinčić Pulić, savjetnica u Istarskoj županiji koja vodi projekte registracije izvornosti istarskih proizvoda.
Udruživanje, posebnost i sljedivost
“Prepoznali smo tri ključna instrumenta kojima dodajemo vrijednost proizvodu. To su udruživanje, posebnost i sljedivost. Intenzivno radimo na udruživanju proizvođača u klastere, da zajedničkim pristupom definiraju tehnologiju proizvodnje svojih proizvoda. Drugo, na temelju tradicionalnog načina proizvodnje i zemljopisnog područja na kojem je proizveden dokazali smo da je istarski proizvod poseban, jedinstven i da ga nema nigdje drugdje u svijetu. Treće je sustav sljedivosti: proizvođači su propisali sustav u kojem je svaka faza proizvodnje strogo kontrolirana, a cijeli sustav pod nadzorom je nepristranog certifikatorskog tijela. Dokazano je da takvi proizvodi postižu dva puta veću cijenu na tržištu upravo zbog dodane vrijednosti“, pojašnjava Sinčić Pulić.
“Imamo, dakle, visoko kvalitetan proizvod i oznaku izvornosti. No, nismo stali na tome. Željeli smo uspostaviti sustav u kojem će klaster postati krovna organizacija u Istarskoj županiji koja okuplja ne samo aktere u proizvodnom lancu od maslinika do maslinova ulja, nego i sve druge aktere ključne za rast i razvoj konkurentnosti klastera.“
Zajedništvom unutar klastera prevladala bi se nedovoljna snaga pojedinačnog proizvođača, ograničene mogućnosti pojedinca da prati suvremene trendove, racionalizira troškove proizvodnje te pristupi novim informacijama i tehnološkim procesima. “Cilj je bio uspostaviti održivu, organiziranu proizvodnju s organiziranim otkupom, i čvrste temelje za održivost oznake izvornosti.”
Sve je počelo s bilježnicom
Drugi cilj nam je bio napraviti reda u poljoprivrednoj proizvodnji. Uspostaviti jedinstvenu bazu podataka kako bismo odmah dobili točan i pouzdan podatak ili dokument kad god i kome god to ustreba. “Naime, svi podaci o broju maslinika, stabala, površinama, prinosima, randmanima kojima raspolažemo – temelje se na pretpostavkama i procjenama. Točnih podataka nemamo.”
A upravo te probleme i izazove rješava sustav Olive Manager koji je razvio Combis. Inicijalnu ideju za aplikaciju dala je Edita Kustura, članica Combisova tima rodom iz Marine kraj Trogira.
“Moja mama godinama je vodila evidenciju prerade maslina zapisujući podatke ručno u bilježnicu. Kada smo 2016. organizirali prvi Combisov hackathon, sjetila sam se toga pa smo upitali Poljoprivrednu zadruga Marina kako to sada rade. Pokazali su nam evidencijsku bilježnicu. U suradnji s njima razvili smo Olive Manager, evidencijski sustav za uljare koji sada koriste”, priča Edita Kustura.
U potrazi za kreativnim tehnološkim rješenjem koje će ponuditi rješenja na izazove u sklopu projekta zaštite izvornosti istarskih proizvoda, Istarska županija prepoznala je potencijal Olive Managera. Pokrenut je pilot projekt u koji su uključeni Ministarstvo poljoprivrede, Istarska županija, klaster istarskih maslinara i Combis.
Od uzgoja do prodaje
Tako je Olive Manager iz aplikacije za organizaciju i praćenje prerade maslina prerastao u aplikaciju koja kontrolira sljedivost cijelog lanca, od uzgoja do prodaje proizvoda. Nadogradnja je trajala šest mjeseci.
Uzgajivač kao prvi u lancu unosi u sustav podatke o kulturi koja se uzgaja na plantaži, veličini polja, broju i starosti stabala. Uz te primarne podatke evidentira se način prehrane i zaštite kulture, kada je obavljena berba, kakvi su prinosi i kvaliteta tla, koji su štetnici i bolesti s kojima se kultura suočila.
Drugi korak u procesu sljedivosti je prijevozna infrastruktura. Da bismo preradili sirovinu i dobili krajnji proizvod moramo znati koji će je strojevi obrađivati, koliki je njihov kapacitet, s kojim i kolikim brojem vozila raspolažemo. Na temelju tih podataka možemo organizirati raspored prijevoza i prerade. Evidentiraju se i podaci o otkupu i zamjeni. Tako već imamo niz podataka koji nam govore kojim putem se kreće naš proizvod odnosno sirovina koja se obrađuje.
Sljedeći korak su proizvodnja i prerada. Prati se kvaliteta sirovine primljene na preradu i kvaliteta dobivenog proizvoda, uvjeti skladištenja, temperatura u spremniku, temperatura prerade i određuje se ambalaža u koju ćemo pakirati proizvod.
Sigurnost i kontrola hrane
Rezultat praćenja svih faza proizvodnje je sljedivost koja nam omogućava kontrolu i sigurnost hrane. Svaki zapakirani proizvod obilježava se markicom na kojoj su jedinstvenim kodom zabilježeni prikupljeni podaci. Korisnik, odnosno kupac, pregledom markice na jednostavan način može doznati odakle je došao proizvod, na koji način je tretiran, kako je stigao do njegova stola, tko je i na koji način uzgajao i tretirao sirovinu za proizvod,
Markica tako kupcu jamči da je hrana koju konzumira prošla sve kontrole, da zadovoljava postavljene kriterije i uvjete da proizvod dođe na tržište. Osim kontrole sigurnosti hrane, sljedivost pridonosi zaštiti brendova i poticanju domaćih proizvođača.
Isprva su u pilot projekt uključene dvije istarske uljare, a kasnije ih je pridodano još pet. Plan je da u program uđe svih četrdesetak istarskih uljara te punionice. U idućoj godini u program bi se trebalo uključiti i nekoliko maslinara koji će evidentirati svoj uzgoj. Program financiraju Istarska županija i Ministarstvo poljoprivrede.
Iako je za sada Olive manager bolje prepoznat u Istri, Edita Kustura je optimistična i vjeruje da će s vremenom aplikacija biti prihvaćena i od ostalih maslinara.
Aplikacija je prilagodljiva za uzgoj raznih kultura, pa i uzgoj životinja. Osim maslina može se primijeniti na proizvodnju sira, odnosno evidenciju mlijeka i krava, evidenciju bobičastog voća i proizvodnju džemova, na smokve, aromatično bilje… Iskazan je interes i za primjenu na proizvodnji ulja od smilja.
Combisov tim ima još mnogo ideja o daljnjem razvoju aplikacije. “U poljoprivredi ima puno prostora za primjenu digitalnih tehnologija. Prelazak s ručnog evidentiranja u bilježnice na digitalnu evidenciju tek je početak”, zaključuje Edita Kustura.
Aplikacija Olive Manager u listopadu je u Bruxellesu nagrađena kao najbolja Cloud usluga za vertikalna tržišta na finalu EuroCloud Awards natjecanja.
