Početkom mjeseca u Narodnim novinama objavljen je novi Pravilnik o kućnom redu u zgradama, koji donosi jasna pravila za svakodnevni suživot – od satnica kućnog mira i korištenja zajedničkih prostora do pravila za kućne ljubimce, buku i odlaganje otpada.
Kućni red primjenjuje se na sve: vlasnike stanova, najmoprimce i njihove goste. Sastoji se od općih pravila koja vrijede za sve zgrade, te posebnih pravila koja mogu definirati specifičnosti pojedine zgrade. Primjerice to može biti informacija o tome gdje se smiju ostavljati bicikli, dopuštenje za tende na balkonima i slično.
Posebna pravila donose se natpolovičnom većinom svih suvlasnika. Ona ne smiju biti u suprotnosti s općima, a nepoštivanje pravila može rezultirati opomenom ili novčanom kaznom.
Važno je znati i da je vlasnik odgovoran za ponašanje svih osoba koje koriste njegov stan, a to uključuje i podstanare i goste.
Upravitelji zgrada imaju rok od 60 dana da pravila kućnog reda postave na vidljivo mjesto u zajedničkim prostorima u obliku zidne ploče.
Što sve donosi Pravilnik?
Zajednički prostori poput praonica, sušionica ili dvorišta smiju se koristiti isključivo prema svojoj namjeni i uz dogovor suvlasnika. Hodnici i stubišta moraju biti prohodni i uredni.
Bicikli, kolica i slično smiju se ostavljati samo ako to dopusti većina suvlasnika i ako ostane minimalno 1,25 m slobodnog prolaza.
Neugodni mirisi, dim, buka i druge tzv. imisije moraju biti svedeni na minimum.
Isto vrijedi i za zalijevanje cvijeća. Voda ne smije curiti niz fasade niti padati na prozore i balkone susjeda. Cvijeće mora biti u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada.
Kućni ljubimci su dozvoljeni u privatnim prostorima, ali ne smiju bez nadzora ulaziti u zajedničke dijelove zgrade. Vlasnici su dužni čistiti za svojim ljubimcima, a nije dopušteno hraniti napuštene životinje u zgradi.
Drva za ogrjev smiju se držati samo na za to predviđenim mjestima. Cijepanje je dopušteno samo pod određenim uvjetima, uz poštivanje sigurnosti i razine buke.
Otpad se mora odlagati isključivo u za to predviđene kontejnere. Strogo je zabranjeno bacanje smeća kroz prozor ili istresanje tepiha i stolnjaka s balkona.
Kad je mir, neka bude mir
Vrijeme dnevnog i noćnog mira u zgradama sada je jasno propisano: radnim danom od 15 do 17 sati i od 22 do 7 sati. Vikendom i blagdanom kućni mir traje duže – od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati. U to vrijeme stanari trebaju izbjegavati buku.
Proslave su dopuštene uz prethodnu najavu od dva dana i moraju završiti najkasnije do ponoći.
Buka zbog radova u stanovima također je ograničena. Radovi su dozvoljeni samo radnim danima od 8 do 20 sati, a subotom od 9 do 19 sati. Nedjeljom i praznicima radovi su dopušteni samo u hitnim slučajevima. I radove je potrebno najaviti dva dana unaprijed.
Ako je za radove potrebno koristiti zajednički prostor, primjerice za privremeno odlaganje materijala, to je moguće samo uz dozvolu predstavnika suvlasnika.
Svatko može biti redar
Svaki stanar može prijaviti kršenje kućnog reda, no za to mora imati dokaz i podršku više od polovice suvlasnika.
Kazne? Prvo ide opomena, a zatim je moguća novčana sankcija u iznosu od 50 do 500 eura. Kazne može izreći isključivo upravitelj zgrade, i to samo ako su propisane međuvlasničkim ugovorom.
Pravilnikom se nastoji riješiti problem tzv. nekulture stanovanja, no ostaje pitanje hoće li on imati stvarni učinak?
Život u zgradi zahtijeva dogovor, strpljenje i međusobno poštovanje. Stanari su različiti po navikama, životnim stilovima i granicama tolerancije. Pravila su nužna, ali njihova vrijednost ovisi o spremnosti na suradnju. Jer zakon može propisati red, ali ne i (dobro)susjedski duh.
Kućni red možda neće riješiti svaku nesuglasicu, ali može biti dobar temelj za zdraviji suživot i bolju komunikaciju. Ako ga shvatimo ozbiljno i primijenimo s razumijevanjem, postat će više od pravila na papiru – podsjetnik da smo zajedno odgovorni za prostor u kojem živimo.
Autorica kolumne Kreditno posredovanje #14: Martina Mataić Škugor, direktorica kreditnog posredovanja u agenciji Opereta nekretnine
