Poduzetničke prilike ne nastaju uvijek iz potrage za novim tržištem. Ponekad počinju prepoznavanjem problema za koji postojeća rješenja nisu dovoljno dobra. Upravo na takvim polazištima razvijaju se Lyzor Therapeutics, Sweetmess i Vincentia – tri hrvatska projekta iz područja biotehnologije, održive proizvodnje i organizacije skrbi.
Lyzor Therapeutics razvija tehnološko rješenje koje bi laboratorijima moglo olakšati pronalazak bakteriofaga za borbu protiv infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike. Sweetmess gradi vlastiti brend na kvalitetnim, funkcionalnim i održivim proizvodima, dok Vincentia razvija digitalnu platformu koja bi obiteljima trebala olakšati pronalazak provjerenih osoba za pomoć i skrb u kući.
Njihovi poslovni modeli, tržišta i razvojni izazovi znatno se razlikuju, ali povezuje ih isto polazište: želja da se prepoznati problem pretvori u konkretno i održivo rješenje. Njihov razvoj podržava program „Pokreni nešto svoje”, koji financijskom potporom, mentorstvom i povezivanjem pomaže poduzetnicima da svoje ideje pretvore u održive poslovne projekte.
Lyzor Therapeutics: Umjetna inteligencija u potrazi za rješenjem protiv superbakterija
Antimikrobna otpornost jedan je od velikih izazova suvremene medicine. Bakterije koje razviju otpornost na antibiotike mogu uzrokovati infekcije koje se teško liječe, a mogućnosti terapije u takvim slučajevima postaju sve ograničenije. Jedan od pristupa koji posljednjih godina ponovno privlači pozornost znanstvene zajednice jest fagoterapija, odnosno primjena bakteriofaga – virusa koji napadaju i uništavaju bakterije.
Mogu li umjetna inteligencija i bakteriofagi pomoći u borbi protiv bakterija otpornih na antibiotike? Hrvatski startup Lyzor Therapeutics razvija računalni model koji bi laboratorijima trebao ubrzati pronalazak odgovarajućih virusa za uništavanje rezistentnih bakterija
Upravo na tom području djeluje Lyzor Therapeutics, startup koji razvija računalni model temeljen na umjetnoj inteligenciji, namijenjen pomoći laboratorijima u pronalasku odgovarajućih bakteriofaga za liječenje infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama.
U razvoju projekta pridružili su joj se Sandra Kolundžija, koja je u Singapuru sudjelovala u pripremi fagoterapije za 11 pacijenata, uključujući prvu milosrdnu primjenu takve terapije u toj zemlji, te Zoltán Marić, stručnjak s više od 15 godina iskustva u razvoju softvera.
„U razgovorima sa Sandrom prepoznali smo koliko laboratorijskog rada zahtijeva pronalazak odgovarajućeg bakteriofaga. Zajedno smo počeli razvijati model koji bi laboratorijima pomogao da ranije prepoznaju najbolje kandidate za testiranje u svrhu liječenja infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama”, objašnjava Lorena.
Bakteriofagi, ili samo fagi, su virusi koji inficiraju bakterije, a za terapijsku primjenu odabiru se oni koji mogu uništiti određeni bakterijski soj. Problem je u tome što pojedini fag djeluje samo na određene bakterijske sojeve, pa svaka nova infekcija može zahtijevati novu potragu i velik broj laboratorijskih testiranja.
Lyzorov model koristi genetske podatke bakterije i bakteriofaga kako bi izradio rangirani popis potencijalnih kandidata i njihovih karakteristika. Laboratorijima tako omogućuje da prvo testiraju one fage koji imaju najveći potencijal za uspjeh.
„Vrijednost platforme vidimo u pronalasku odgovarajućih kandidata uz pet puta manje testiranja. To je rezultat koji sada trebamo potvrditi neovisnom provjerom s industrijskim partnerom”, ističe Lorena.
Početni fokus platforme su infekcije proteza zglobova. Riječ je o komplikacijama koje mogu zahtijevati dugotrajno liječenje i ponovljene operacije, a u najtežim slučajevima mogu dovesti i do amputacije. Uz posljedice za pacijenta, takvo liječenje donosi i visoke troškove zdravstvenom sustavu. Dodatni problem predstavlja biofilm – zaštitni sloj koji bakterije stvaraju na površini proteze i koji otežava njihovo uklanjanje antibioticima. No bakteriofagi ovdje pomažu.
Brži pronalazak odgovarajućih bakteriofaga mogao bi laboratorijima pomoći u učinkovitijem odabiru kandidata za testiranje, a liječnicima pružiti dodatnu mogućnost u razmatranju liječenja pacijenata kod kojih standardna terapija nije dala rezultate.
Ambicije Lyzora pritom ne završavaju na infekcijama proteza. Prva neovisna laboratorijska provjera priprema se na bakteriji E. coli, a razvijaju i model za bakterije iz rodova Klebsiella i Pseudomonas. Cilj je da platforma bude korisna u potrazi za fagima za različite teško liječive bakterijske infekcije. Tim radi i na stvaranju hrvatske zbirke bakteriofaga.
Projekt je trenutačno u fazi razvoja i validacije prve verzije modela. Nakon početnih provjera slijede neovisno testiranje u suradnji s JAFRAL-om iz Slovenije i laboratorijska provjera s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu, kako bi se pokazalo koliko pouzdano model pronalazi aktivne fage i koliko testiranja može uštedjeti. Jedan od najvećih izazova pritom je pristup kvalitetnim eksperimentalnim podacima.
Platforma je prvenstveno namijenjena laboratorijima koji istražuju i testiraju fage te njihovim proizvođačima. U bolnicama bi je koristili mikrobiološki laboratoriji, a rezultati bi pomagali liječnicima različitih specijalnosti u procjeni mogućnosti fagoterapije.
„Posebno su nam kao potencijalni partneri važni bolnički centri u Belgiji, Njemačkoj i Francuskoj, gdje se fagi već primjenjuju kod odabranih pacijenata. Kroz pilot-projekte želimo dokazati da platforma pouzdano sužava izbor faga za testiranje i štedi vrijeme laboratorijima. Za primjenu u bolnicama morat će se uklopiti u njihov rad i zadovoljiti odgovarajuće regulatorne zahtjeve.”
Važno je naglasiti da platforma u ovoj fazi služi kao istraživački alat, a njezini rezultati nisu zamjena za laboratorijsko testiranje ni liječničku odluku. Za buduću kliničku primjenu potrebno je ispuniti zahtjeve europske Uredbe o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (IVDR). Rezultate modela treba potvrditi u laboratoriju, a odluku o liječenju donosi liječnički tim.
Razvoj su dosad financirali potporom za samozapošljavanje, uz podršku ZICER-a i programa „Pokreni nešto svoje”. U sljedećem razdoblju planiraju kombinirati europske potpore, privatna ulaganja te prihode od pretplata i plaćenih pilot-projekata.
Najveći je izazov financirati razvoj do prvih prihoda. Za privlačenje investitora treba dokazati da model pouzdano radi i da korisnicima donosi uštedu zbog koje će biti spremni platiti pristup platformi.
Partnerstva s bolnicama bit će važna za provjeru kliničke korisnosti modela na bakterijskim sojevima pacijenata i pripremu za primjenu prema zahtjevima IVDR-a.
Za Lorenu Derežanin sudjelovanje u programu „Pokreni nešto svoje” bilo je važno upravo zato što je uz znanstveno znanje tim trebao razviti i poslovnu stranu projekta.
„Mentorstvo nam je pomoglo u pripremi projektnog prijedloga i razradi poslovnog modela, posebno u jasnijem određivanju prvih korisnika i onoga što im možemo ponuditi”, kaže. „Meni je najveći korak bio usuditi se krenuti s nečim svojim nakon godina rada u znanosti. Poduzetništvo je donijelo puno novih pitanja i još učim kako voditi posao, tražiti financiranje i predstaviti ono što radimo. Puno mi znači imati tim i ljude kojima se mogu obratiti za savjet.”
Njezin je savjet znanstvenicima koji razmišljaju o poduzetništvu da što ranije razgovaraju s potencijalnim korisnicima i provjere što im je doista potrebno.
„Ne morate imati sve odgovore prije prvog koraka. To je nešto s čim se teško pomiriti, ali svakako vrijedi probati.”
Sweetmess: Kada kvaliteta proizvoda i održivost postanu poslovna filozofija
Za razliku od Lyzora, koji razvija tehnološko rješenje za zdravstveni sektor, Sweetmess je svoju poslovnu priliku pronašao u proizvodima za svakodnevnu upotrebu. Iza brenda stoji Katarina Dumić, koja je prepoznala prostor za kvalitetnije, prirodnije i ugodnije alternative proizvodima koje svakodnevno koriste žene i obitelji.
Katarina Dumić prepoznala je prostor za kvalitetnije, prirodnije i ugodnije alternative proizvodima koje svakodnevno koriste žene i obitelji
Poslovna ideja nastala je iz želje da se ponude proizvodi koji nisu samo funkcionalni nego su pažljivo razvijeni, testirani i prilagođeni stvarnim potrebama korisnika.
Katarina je poslovanje započela proizvodima za djecu i bebe, a fokus je postupno usmjerila na platnene pelene i uloške.
„Prepoznala sam da postoji potreba za takvim proizvodima, a s vremenom se pokazalo da sve više žena traži upravo takve alternative”, objašnjava Katarina.
Jedan platneni uložak može trajati godinama, baš kao i platnene pelene, čime se smanjuje količina otpada i dugoročno štedi novac.
Ono po čemu se Sweetmess želi razlikovati od konkurencije jest kontrola nad razvojem i kvalitetom proizvoda. Umjesto brzog plasiranja novih artikala na tržište, svaki se proizvod najprije razvija i testira unutar vlastitog poslovanja.
Proces uključuje brojne prototipove, dorade i testiranja. Ponekad je potrebno napraviti i desetke različitih verzija prije nego što proizvod dobije konačan oblik. Taj proces zna trajati mjesecima.
„Ne želimo samo napraviti nešto i pustiti na tržište, nego se prvo želimo uvjeriti da je proizvod stvarno kvalitetan, praktičan i udoban. Tek kad smo njime zadovoljni, nudimo ga kupcima”, ističe Katarina.
Posebno je ponosna na inovativnu platnenu pelenu čiji je dizajn registriran te na platnene uloške koje su kupci prepoznali kao kvalitetan proizvod. U završnoj fazi testiranja su menstrualne gaćice.
Katarina povratak kupaca i njihove preporuke smatra jednim od najvažnijih pokazatelja da brend ide u dobrom smjeru.
Održivost je pritom dio samog načina proizvodnje i poslovanja. Sweetmess nastoji maksimalno iskoristiti svaki komad tkanine, smanjiti količinu otpada i izbjegavati gomilanje zaliha. Materijal se nabavlja u manjim količinama, u skladu s potrebama proizvodnje.
Takav pristup ima i poslovnu dimenziju jer omogućuje pažljivije upravljanje resursima, ali i smanjenje nepotrebnih troškova.
Početak poslovanja olakšala su bespovratna sredstva za samozapošljavanje, dok se daljnji razvoj danas uglavnom financira vlastitim sredstvima. Jedan od najvećih izazova ostaje organizacija proizvodnje i usklađivanje svih obveza koje dolaze s vođenjem vlastitog posla.
Katarina planira povećati proizvodne kapacitete, ubrzati proizvodnju i djelomično je automatizirati. Razmišlja i o izlasku na europsko tržište, ali ne želi rasti pod svaku cijenu.
„Planova uvijek imamo puno, ali trudimo se ne zalijetati. Važnije nam je graditi stabilan posao nego rasti pod svaku cijenu”, kaže.
Sudjelovanje u programu „Pokreni nešto svoje” donijelo joj je priliku za povezivanje s drugim poduzetnicima, razmjenu iskustava i sagledavanje vlastitog poslovanja iz drukčije perspektive. Takva razmjena posebno je korisna u trenucima kada se poduzetnici susreću sa sličnim izazovima, ali ih rješavaju na različite načine.
Svoj savjet ženama koje razmišljaju o pokretanju vlastitog posla temelji na iskustvu izgradnje brenda i postupnog razvoja proizvodnje.
„Svakako bih ih ohrabrila da pokušaju, ali i da prije toga dobro istraže tržište. Nije svaka ideja nužno i dobra poslovna prilika. Krenite s nekoliko proizvoda, pitajte ljude za mišljenje i vidite kako tržište reagira. Tek onda razmišljajte o većim ulaganjima. Ne treba odmah krenuti na veliko.”
Uz poslovne izazove, tu je i usklađivanje privatnog i profesionalnog života. Kao majka dvoje male djece, Katarina priznaje da je upravo pronalaženje ravnoteže između obiteljskih i poslovnih obveza jedan od najzahtjevnijih dijelova poduzetništva.
Vincentia: Digitalna platforma koja želi vratiti povjerenje u organizaciju skrbi
Starenje stanovništva i sve veća potreba za pomoći u svakodnevnom životu otvaraju pitanje dostupnosti kvalitetne skrbi. Obitelji koje se iznenada suoče s potrebom za njegom starijeg ili bolesnog člana često moraju brzo pronaći odgovarajuću osobu, a informacije o dostupnim njegovateljima i njihovim kvalifikacijama nisu uvijek lako dostupne.
Denis Mijolović i Valentina Ecimović razvijaju platformu koja obiteljima olakšava pronalazak njegovatelja i drugih stručnjaka, uz transparentnu provjeru identiteta i kvalifikacija
Upravo taj problem želi riješiti Vincentia, digitalna platforma koju su pokrenuli Denis Mijolović i Valentina Ecimović.
Valentina je, pak, kroz obiteljsko iskustvo upoznala poteškoće pronalaska pouzdane pomoći u kući u kratkom i zahtjevnom razdoblju.
„Tada postane bolno jasno koliko je sustav nepregledan upravo onda kada obitelj ima najmanje vremena, energije i prostora za pogrešku”, objašnjavaju suosnivači.
Vincentia je zamišljena kao digitalna infrastruktura koja povezuje obitelji kojima je potrebna pomoć u kući s neovisnim stručnjacima – njegovateljima, medicinskim sestrama, fizioterapeutima i iskusnim umirovljenim profesionalcima koji žele raditi zakonito i autonomno.
Proces počinje strukturiranim upitnikom u kojem obitelj opisuje potrebe osobe kojoj je potrebna skrb.
Stručnjaci, s druge strane, definiraju svoje kvalifikacije, cijene i dostupnost. Nakon što se utvrdi da postoji odgovarajuća ponuda, platforma omogućuje uvodno video upoznavanje kako bi obje strane prije početka suradnje mogle uskladiti očekivanja.
Tehnologija i strukturirani podaci pomažu u povezivanju korisnika prema lokaciji, dostupnosti, traženom opsegu usluge i statusu provjera. No Denis i Valentina naglašavaju da ne žele stvarati dojam kako umjetna inteligencija može samostalno odabrati idealnog njegovatelja.
„Tehnologija ovdje služi tome da ukloni šum i skrati vrijeme potrage, ali konačnu odluku o suradnji uvijek donose isključivo ljudi nakon izravnog razgovora.”
Pritom je jedan od najvažnijih elemenata platforme povjerenje. Na Vincentiji se zato ne koristi samo općenita oznaka da je netko verificiran, nego se zasebno prikazuju potvrda identiteta, stručne kvalifikacije, certifikati, status regulirane profesije gdje je to primjenjivo te prikupljene reference.
U početnoj fazi dio dokumentacije provjerava se ručno, uz ljudski nadzor. Osnivači ističu i važnost jasnog definiranja granica između nemedicinske pomoći u svakodnevnom životu i situacija koje zahtijevaju kliničku ili institucionalnu skrb.
Vincentia trenutačno ima funkcionalan proizvod koji obuhvaća unos potreba obitelji, izradu profila stručnjaka, provjeru identiteta i učitavanje dokumentacije o kvalifikacijama. Platforma omogućuje i slanje prijava, dogovaranje termina te integrirane videopozive za uvodno upoznavanje.
Prioritet je lokalni pilot-projekt na području Zagreba i Zagrebačke županije, paralelno s finalizacijom pravnih i operativnih detalja prije šireg komercijalnog otvaranja te izgradnjom početne mreže stručnjaka i institucionalnih partnera.
Denis i Valentina žele najprije izgraditi dovoljno široku mrežu provjerenih i dostupnih stručnjaka, a tek potom intenzivnije širiti bazu obitelji koje traže pomoć.
Uspješnost ne mjere samo brojem posjeta platformi, nego konkretnim pokazateljima: brojem kvalificiranih stručnjaka dostupnih za pojedini upit, vremenom potrebnim za prvo upoznavanje, stopom prihvaćanja suradnje i stvarnom konverzijom na plaćene pakete. Mjere i količinu manualnog rada svog tima po pojedinom slučaju kako bi bili sigurni da proces ostaje primarno softverski vođen.
Poslovni model temelji se na jednokratnoj naknadi koju plaćaju obitelji za organizirani proces pretrage i upoznavanja. Obitelj besplatno ispunjava upitnik potreba, kreira zahtjev i dobiva potvrdu da na njezinoj lokaciji postoje relevantni i dostupni stručnjaci. Fiksnu naknadu plaća tek kada se uvjeri da ponuda postoji i kada je spremna za organizaciju uvodnih video upoznavanja.
Stručnjacima su osnovno korištenje platforme, izrada profila, osnovna verifikacija i prijave na upite besplatni. Dugoročno planiraju razvijati i dodatne alate za agencije i ustanove te funkcionalnosti za organizaciju i praćenje skrbi.
U razvoju platforme koristili su vlastita sredstva, vlastiti inženjerski i operativni rad te financijsku potporu programa „Pokreni nešto svoje”.
Ulazak među deset odabranih projekata donio im je financijsku potporu, mentorsku strukturu i dodatnu vjerodostojnost u razgovorima s potencijalnim partnerima iz zdravstvenog i socijalnog sektora.
Odustali su od početne ideje o ranim mjesečnim pretplatama za obitelji i modela koji bi zahtijevao stalnu ljudsku koordinaciju svakog odnosa. Shvatili su da bi ih to pretvorilo u klasičnu agenciju i ograničilo mogućnost rasta. Umjesto toga, usmjerili su se na tehnološku ulogu u fazi pretrage i upoznavanja, u kojoj obiteljima mogu pružiti najveću konkretnu vrijednost.
Nakon potvrde modela u Zagrebu planiraju širenje na Rijeku, a dugoročno razmatraju i tržišta DACH regije i Italije, koja se suočavaju s istim demografskim pritiscima i fragmentiranom skrbi. Posebno važnim smatraju povezivanje s obiteljskim liječnicima, patronažnim sestrama, poliklinikama, domovima za starije i obrazovnim ustanovama koje obrazuju njegovatelje.
Što se tiče razvoja dodatnih funkcionalnosti za kasniju organizaciju i praćenje skrbi, u planu imaju razvoj alata za vođenje kalendara, praćenje isteka certifikata, evidenciju posjeta, strukturirane bilješke pri smjeni njegovatelja te administraciju plaćanja. Takve funkcionalnosti planiraju uvoditi tek kada kroz praksu potvrde da su obitelji i stručnjaci prihvatili platformu i prepoznali njezinu vrijednost u svakodnevnom radu.
Njihova je poruka budućim poduzetnicima da ne podcjenjuju važnost provjere stvarnih potreba korisnika.
„Aplikacija sama po sebi nije rješenje, nego samo alat. Ako gradite projekt u osjetljivom području koje dotiče zdravlje, obitelj ili socijalne usluge, morate biti spremni na to da se povjerenje gradi puno sporije od samog softvera”, zaključuju Denis i Valentina.
Deset godina programa koji poduzetničkim idejama daje prostor za rast
Iza triju različitih poslovnih priča stoji zajednička podrška programa „Pokreni nešto svoje”, koji su Philip Morris Zagreb i ACT Grupa pokrenuli prije deset godina s ciljem osnaživanja malih hrvatskih poduzetnika i startupova koji razvijaju inovativne proizvode i usluge s pozitivnim društvenim učinkom.
Tijekom desetljeća program je prerastao početnu inicijativu usmjerenu na financijsku pomoć i razvio se u platformu koja poduzetnicima pruža i mentorsku, razvojnu i poslovnu podršku. U program je dosad uloženo gotovo milijun eura.
„Od početka nam je bilo važno da podrška ne bude samo financijska, nego i mentorska, razvojna i vidljiva, da poduzetnicima otvorimo prostor za povezivanje, razmjenu iskustava i pristup znanjima koja im mogu pomoći u rastu. Najvažnije nam je što je „Pokreni nešto svoje” s vremenom izrastao u prepoznatljiv i ozbiljan oblik podrške mikropoduzetnicima koji žele rasti odgovorno i dugoročno”, ističe Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija tvrtke Philip Morris Zagreb i koordinatorica programa.
U jubilarnoj godini program je dodatno osnažen suradnjom s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, čime se sudionicima želi omogućiti još snažniji spoj poslovnog iskustva, akademskog znanja i prilika za umrežavanje.
Najjar Raškaj posebno ističe zajednicu koja se tijekom godina izgradila oko programa – mrežu poduzetnika, mentora i partnera koje povezuje odgovoran, dugoročan pristup poslovanju i stvaranju pozitivnog društvenog učinka.
Važnu ulogu u provedbi programa ima ACT Grupa, koja već više od 20 godina radi na razvoju ekonomije usmjerene na osnaživanje poduzetnika, zajednica i svih dionika uključenih u stvaranje društvenih i okolišnih promjena.
„Program ‘Pokreni nešto svoje’ danas je prepoznat kao akcelerator koji mikropoduzetnicima pruža dubinsku podršku u razvoju poslovanja i povećanju njihova pozitivnog utjecaja na društvo i okoliš. Naša podrška nadilazi klasično mentorstvo – tim ACT Grupe postaje svojevrsni privremeni član poduzeća, provodi dubinske menadžerske analize i aktivno sudjeluje u planiranju poslovnog razvoja. Na temelju toga krojimo personaliziranu podršku za svakog korisnika”, objašnjava Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i poslovnog razvoja ACT Grupe te koordinatorica programa.
Takav pristup posebno je važan za male poduzetnike koji često imaju kvalitetnu ideju i stručnost u području kojim se bave, ali im nedostaje iskustvo u upravljanju, razvoju poslovnog modela, financiranju ili izlasku na tržište.
Cilj programa zato nije samo pomoći im u početnoj fazi, nego osnažiti njihove kapacitete kako bi mogli nastaviti samostalno razvijati poslovanje.
„Naš je cilj da poduzetnici iz programa izađu s konkretnim alatima za rast, jasnim razvojnim smjerom i osnaženim kapacitetima”, naglašava Brigović.
Tri različite poduzetničke priče pokazuju da inovacija ne mora uvijek značiti stvaranje nečega dosad neviđenog. Ponekad je riječ o boljem odgovoru na problem koji već postoji – bilo u laboratoriju, svakodnevnom životu ili organizaciji skrbi. Prepoznavanje takvih potreba, njihovo pretvaranje u održiva rješenja i spremnost na učenje i prilagodbu tijekom razvoja poslovanja temelj su poduzetništva koje želi ostvariti učinak širi od vlastitog tržišnog uspjeha.
Sadržaj je kreiran u suradnji s Philipom Morrisom Zagreb
