Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom.
Važno je istaknuti da u tome nema namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, a podvrgavaju se pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
Osnivanje udruge
Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača. Osnivač udruge može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova i pravna osoba. Također, uz ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika, a koji suglasnost daju prije održavanja osnivačke skupštine udruge, osnivač udruge može biti i maloljetna osoba s navršenih 14 godina života te punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova.
Sad kad smo se podsjetili što je primarni zadatak udruga i kako se osnivaju, pogledajmo u statistiku, jer ona će nam dati najbolji pogled na trenutak. I ne zaboravimo da govorimo o pravnim osobama koje djeluju NEPROFITNO.
U Hrvatskoj je registrirano gotovo 50.000 udruga, točnije 46.942 različite udruge, po podacima Ministarstva pravosuđa i javne uprave zadnjeg dana ožujka 2025.
Znamo li da je u Hrvatskoj, po zadnjem popisu stanovništva, bilo 4,2 milijuna stanovnika, proizlazi gotovo 85 stanovnika na jednu udrugu.
Najviše ih je, očekivano, na području grada Zagreba, 12.925. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 4.856 udruga, pa Osječko-baranjska s 3.600, Zagrebačka sa 3.195 itd.
U Hrvatskoj je registrirano i djeluje gotovo 47.000 udruga, a čak ih je 22.407 obrisanih
Najveći broj udruga u Zagrebu
Registar udruga Republike Hrvatske vodi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, prema sjedištu udruge, jedinstveno za sve udruge u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 22. Zakona o udrugama. Ministarstvo pravosuđa i uprave upravlja informacijskim sustavom registra udruga te brine za održavanje i nadogradnju toga sustava.
Zanimljivi su podaci i o brisanim udrugama. Njih je, po istom izvoru, obrisano dosad 18.672, a postupci za prestanak djelovanja trajali su u 1.782 udruge, dok je na dan 31. ožujka 2025. u postupku brisanja 1.759 udruga. Dodajmo tom podatku još jedan, a to je da je čak 22.407 obrisanih udruga.
Strane udruge
Još jedna zanimljivost vidljiva je iz podataka, a to je da u Hrvatskoj djeluju i 152 strane udruge. Strana udruga je udruga ili drugi oblik udruživanja osnovan bez namjere stjecanja dobiti, a valjano je osnovana na temelju pravnog poretka strane države.
Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj vodi nadležno upravno tijelo županije odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba, prema sjedištu strane udruge, jedinstveno za sve strane udruge u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 22. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 74/14, 70/17, 98/19 i 151/22). Ministarstvo pravosuđa i uprave također upravlja jedinstvenim programskim rješenjem za vođenje Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj.
Zaklade
Još jedna kategorija koju u svakodnevnom govoru svrstavamo u udruge odnosno bolje reći u takav oblik djelovanja su zaklade. One se ipak vode posebno, odvojeno od udruga.
U hrvatskom javnopravnom i civilno-pravnom sustavu tako djeluje 330 zaklada.
Zaklada je imovina namijenjena da u određenom vremenskom razdoblju služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe, koje se osnivaju Temeljem Zakona o zakladama (“Narodne novine”, br. 106/18, 98/19 i 151/22 ). Zaklade se upisuju u registar zaklada pri županijama, odnosno Gradu Zagrebu, prema sjedištu zaklade.
U Hrvatskoj djeluje i 8 stranih zaklada, dvije manje u usporedbi s godinom prije. Strana zaklada je zaklada sa sjedištem u inozemstvu koja je valjano osnovana i registrirana po pravu zemlje u kojoj ima sjedište.
Strana zaklada može ostvarivati svoju svrhu na području Republike Hrvatske nakon upisa u Registar stranih zaklada u Republici Hrvatskoj, sukladno propisima Republike Hrvatske.
Bogatstvo djelatnosti za boljitak, posebno, lokalne zajednice
Prije točno četiri godine, po podacima istog Ministarstva, u Hrvatskoj je bilo registrirano 51.679 udruga, od kojih se 25 posto odnosilo na udruge sa sjedištem u Zagrebu, a 10 posto ih je bilo na području Splitsko-dalmatinske županije.
U ostalim županijama postotak udjela udruga u ukupnom broju udruga u Hrvatskoj kreće se ispod 10 posto, odnosno od 1 posto u Virovitičko-podravskoj do 8 posto u Primorsko-goranskoj županiji. Razlika u broju udruga danas vidljiva je zapravo u broju brisanih udruga.
>>Osmijeh ima terapeutski učinak
Najviše sportskih udruga
Pogledajmo dublje, analizirajući djelatnosti za koje su registrirane udruge. Po tim skupnim podacima za cijelu Hrvatsku, sport je djelatnost s najviše udruga, čak njih 20,3 posto.
Slijedi kultura i umjetnost sa 14 posto, obrazovanje, znanost i istraživanje sa 8,8 posto, socijalna djelatnost 7,8 posto, gospodarstvo 6 posto, koliko se odnosi i na udruge s područja zaštite okoliša i prirode.
Nešto manje, 5,9 posto je registriranih udruga za područje ljudskih prava, međunarodna suradnja 5,6 posto, dok 5,4 posto od ukupnog broja udruga u Hrvatskoj čine udruge za demokratsku političku kulturu.
Sport je djelatnost s najviše udruga, čak njih 20,3 posto
Zaštita zdravlja sa 4,4, zaštita i spašavanje sa 3,5 posto, održivi razvoj s 3,1 posto, tehnička kultura sa 2,6 posto te branitelji i stradalnici sa 2,3 posto čine također lepezu djelatnosti svih udruga koje su registrirane u Hrvatskoj.
Ispod dva postotna poena, točnije 1,6 posto odnosi se na udruge za duhovnost, 1,3 posto na hobističke udruge, dok 0,8 posto čine ostala područja djelatnosti.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Udruge u službi boljitka zajednice sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
