Vremenske nepogode najveće svjetske ekonomije koštaju sve više novca – a time i blagostanja, pokazuje nedavna analiza tvrtke Munich Re. U osam od deset najvećih industrijaliziranih zemalja gubici od vremenskih katastrofa, mjereno u odnosu na bruto nacionalni dohodak, danas su značajno veći nego 1980-ih. U posljednjih pet godina gubici su bili posebno visoki u SAD-u, Njemačkoj i Indiji.
Analiza objavljena uoči klimatskog samita COP 30 u Brazilu pokazuje da vremenski ekstremi nagrizaju gospodarsku snagu čak i najvećih industrijaliziranih zemalja.
Prema studiji, u osam od deset zemalja prosječan postotak gubitaka uzrokovanih vremenskim katastrofama u odnosu na bruto nacionalni dohodak u posljednjih pet godina bio je znatno viši nego u razdoblju 1980.–1989. U pet zemalja – SAD-u, Njemačkoj, Kanadi, Italiji i Francuskoj – jasno je vidljiv trend porasta ekonomskih gubitaka povezanih s vremenskim prilikama. Isti trend, iako manje izražen, može se vidjeti i u Indiji, Japanu i Brazilu.
„Klimatske promjene ne prave razliku između bogatih i siromašnih zemalja. Vremenske katastrofe uništavaju živote, egzistenciju i gospodarska dobra diljem svijeta. Mnogo više smisla imalo bi ulagati u prevenciju nego trošiti milijarde na obnovu nakon katastrofa, kako u bogatim, tako i u siromašnijim zemljama”, poručio je Tobias Grimm, glavni klimatolog u Munich Re.
“U nekim zemljama podaci o štetama bili su pod značajnim utjecajem pojedinačnih događaja posljednjih godina, kao što su poplave u njemačkoj Dolini Ahr 2021. ili najgore poplave viđene u Brazilu u posljednjih nekoliko desetljeća, 2024. Ono što je zajedničko mnogima od ovih ekstremnih događaja jest da su studije identificirale jasan utjecaj klimatskih promjena: takvi događaji postaju sve učestaliji i intenzivniji”, dodao je Grimm.
Među deset najvećih gospodarstava, najveće prosječne gubitke u odnosu na BND tijekom posljednjih pet godina zabilježili su SAD (0,54% bruto nacionalnog dohotka), Njemačka (0,29%) i Indija (0,28%). Između 2020. i 2025. to je u prosjeku iznosilo 150 milijardi američkih dolara godišnje (prilagođeno inflaciji) u SAD-u, 14 milijardi dolara u Njemačkoj i 9 milijardi dolara u Indiji.
Najznačajniji porast tih gubitaka u odnosu na BND također je zabilježen u SAD-u, gdje su gubici mjereni u odnosu na BND naglo rasli iz desetljeća u desetljeće sve do posljednjih pet godina – kada su dosegnuli otprilike pet puta veću razinu u odnosu na razdoblje od 1980. do 1989. Sličan oštar rast zabilježen je i u Njemačkoj, ponajviše zbog šteta nastalih poplavama u Dolini Ahr 2021. godine.
Iako se postoci u odnosu na bruto nacionalni dohodak na prvi pogled čine niskima, u regijama pogođenim prirodnim katastrofama oni su višestruko veći i predstavljaju primjetan, a u mnogim slučajevima i rastući udio gospodarskog učinka zemlje. Vrijednost prevencije je jasna: studije procjenjuju da svaki uloženi dolar sprječava gubitke ili neizravne učinke katastrofa u iznosu od najmanje 10 dolara.
Analiza je obuhvatila podatke o štetama iz baze Munich Re NatCatSERVICE od 1980. godine, ponderirane bruto nacionalnim dohotkom pojedine godine. Ovakav pristup pruža precizniji uvid u to koliko su pojedine zemlje opterećene gubicima od vremenskih katastrofa u odnosu na svoju gospodarsku snagu. Ova gruba procjena odražava financijsku relevantnost prirodnih katastrofa za pojedinu zemlju i u određenoj mjeri kompenzira rast vrijednosti štetama izložene imovine tijekom vremena.
Analiza također pokazuje kako prevencija – poput mjera zaštite od poplava u Kini – može pomoći. Prosječni gubici, mjereni u odnosu na BDP, ondje su značajno smanjeni u odnosu na devedesete godine prošlog stoljeća. Iako poplave i dalje redovito uzrokuju štete u milijardama dolara, trend se nije pogoršao – unatoč brzom rastu ekonomije, a time i povećanju vrijednosti izložene imovine.
Osim u SAD-u, prosječni ponderirani gubici zbog prirodnih katastrofa povezanih s vremenom u posljednjih pet godina znatno su porasli i u Kanadi: bili su više od četiri puta veći od prosjeka za razdoblje 1980.–1989. Najveći udio gubitaka povezanih s vremenom (vrijednost je prilagođena inflaciji) od 1980. godine uzrokovale su jake grmljavinske oluje (34%), a slijede ih poplave i šumski požari. Ove prirodne nepogode izazvale su i najveće gubitke u proteklih pet godina. Ako promatramo cijelo razdoblje, nešto manje od polovice tih gubitaka nije bilo osigurano (46%). Danas se jaz u osiguranju nastavlja smanjivati.
U SAD-u i dalje dominiraju štete od tropskih ciklona (1980.–2024.: 51% ukupnih gubitaka, prilagođeno inflaciji), a slijede štete zbog jakih grmljavinskih oluja (27%). No, u posljednjih pet godina prosječni udio gubitaka zbog jakih grmljavinskih oluja dosegnuo je jednu trećinu.
Ono što vrijedi za SAD vrijedi i globalno: dok “vršne opasnosti” poput tropskih ciklona ili potresa uzrokuju ekstremne gubitke, “nevršne opasnosti” povezane s manjim prirodnim katastrofama kao što su poplave, jake grmljavinske oluje s tučom i šumski požari oblikuju trend. A taj trend je sve snažniji, dijelom i zbog klimatskih promjena, potvrđuje niz studija.
Kao i u Kanadi, jaz između ukupne štete i štete pokrivene osiguranjem u SAD-u iznosio je manje od 50 posto. Posebno kod jakih oluja i šumskih požara udio osiguranih gubitaka vrlo je visok – u mnogim slučajevima oko dvije trećine ukupnih gubitaka.
