Hrvatski sabor u petak je sa 77 glasova „za“ donio državni proračun za 2026. godinu, s projekcijama za 2027. i 2028. godinu. Uz saborsku većinu, proračun je poduprla i nezavisna zastupnica , čiji je amandman prihvaćen. Od oporbenih klubova, prihvaćeni su i amandmani IDS-a i Nezavisne platforme Sjever (NPS), koji su postali sastavni dio proračuna.
Od ukupno 133 zastupnika koji su glasovali, 77 ih je bilo za, 54 protiv, a dvoje suzdržano. IDS je bio suzdržan, dok dvojica zastupnika NPS-a nisu glasovala.
Prihodi i rashodi, projekcije i makroekonomske pretpostavke
Za iduću godinu država planira 35,7 milijardi eura prihoda, dok su rashodi planirani na 39,8 milijardi eura. Očekuje se gospodarski rast od 2,7 posto, pri čemu bi glavni pokretač rasta trebala biti domaća potražnja, ponajprije osobna potrošnja.
U 2026. godini predviđa se daljnje smanjenje javnog duga na oko 56 posto BDP-a, dok bi deficit opće države trebao iznositi 2,9 posto, jednako kao i u 2025.
Prije izglasavanja proračuna, zastupnici su se izjasnili o oko 270 amandmana, a Vlada je podržala njih 15. Među njima su prijedlozi Boške Ban, zastupnika Nezavisne platforme Sjever te Kluba IDS-a.
Prihvaćeni amandmani uključuju izdvajanja za:
- obnovu Zračne luke Pula;
- obnovu Eufrazijeve bazilike;
- sanaciju ušća rijeke Mirne;
- zaštitu Novigrada od bujičnih poplava;
- izgradnju srednje škole u Ludbregu;
- dogradnju i opremanje Doma za starije i nemoćne u Čakovcu.
Prihvaćeni su i amandmani kojima se osigurava:
- 8,1 milijun eura za izgradnju ekonomske škole u Vukovaru;
- 3,5 milijuna eura za dogradnju škola u Prelogu;
- oko 1,4 milijuna eura za revitalizaciju kompleksa Stari grad u Đurđevcu;
- 250 tisuća eura za izgradnju Hodočasničkog centra „Kardinal Alojzije Stepinac“.
Uoči glasovanja, zastupnici su u kratkim obraćanjima ponovno iznijeli svoja viđenja planiranog proračuna.
Dio oporbe ocijenio je kako je proračun opterećen rizicima, upozoravajući na inflaciju, oslanjanje na prihode od PDV-a te povećanje troškova poput dopunskog zdravstvenog osiguranja. Naglašeno je i da visoki životni troškovi opterećuju građane s nižim primanjima.
Vladajući zastupnici istaknuli su pak socijalne elemente proračuna – rast izdvajanja za mirovine, plaće u javnim službama i socijalne naknade – te naglasili investicije u demografske i razvojne projekte. Naveli su kako je proračun pripremljen u zahtjevnim međunarodnim okolnostima, ali uz cilj uravnoteženog rasta.
