Naslovnica Biznis Brza cesta Križevci – Kloštar Vojakovački mogla bi biti završena do kraja...

Brza cesta Križevci – Kloštar Vojakovački mogla bi biti završena do kraja srpnja

Iako se ranije najavljivalo da će odmah nakon završetka ove dionice započeti gradnja ceste prema Koprivnici, iz Hrvatskih cesta sada navode kako će se projekt nastaviti u fazama

24
Ilustracija Pixabay

Radovi na brzoj cesti Križevci – Kloštar Vojakovački trebali bi završiti do kraja srpnja, procjenjuju Hrvatske ceste. Kada će prometnica biti puštena u promet ovisi o tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Riječ je o dionici dugoj 7,5 kilometara koja se nalazi na trasi prema Koprivnici i mađarskoj granici.

Radove su posljednjih mjeseci usporile obilne oborine i poplave na području gradilišta. Izvođač radova, tvrtka Kamgrad, izvijestio je kako je izvedeno oko 90 posto nosivog sloja asfalta, a uskoro slijedi postavljanje završnog sloja. Paralelno se završavaju i prateći infrastrukturni elementi, uključujući pješačke i odbojne ograde.

“Prometnica će biti puštena u promet nakon ishođenja uporabne dozvole, a Hrvatske ceste nemaju utjecaj na termin održavanja tehničkog pregleda”, naveli su iz Hrvatskih cesta u odgovoru na upit Hine, prenosi tportal.

Dodatni radovi o kojima govori izvođač odnose se na prilagodbu postojeće prometne opreme i signalizacije radi povećanja sigurnosti prometa te ne bi trebali utjecati na rok završetka projekta, pojasnili su iz Hrvatskih cesta.

Iako se ranije najavljivalo da će odmah nakon završetka ove dionice započeti gradnja ceste prema Koprivnici, iz Hrvatskih cesta sada navode kako će se projekt nastaviti u fazama.

Javna nabava za izradu glavnog projekta preostale dionice do Koprivnice raspisana je u veljači, a dokumentacija bi trebala biti dovršena tijekom iduće godine. Nakon toga slijedi ishođenje građevinske dozvole i priprema početka radova.

Brza cesta Križevci – Kloštar Vojakovački jedan je od važnijih infrastrukturnih projekata na sjeveru Hrvatske, a njezin nastavak prema Koprivnici ključan je kako bi se Podravina i Prigorje bolje povezali s ostatkom zemlje i mađarskom granicom.