Prema pisanju 24 sata, Vlada priprema ukidanje poreza na mirovine od 1. siječnja 2027. godine, umjesto godinu kasnije kako se ranije razmatralo. Mjera još nije službeno predstavljena, ali prema navodima lista politička odluka o ranijem ukidanju poreza je donesena.
Može se špekulirati o tome koliko bi odluka o ranijem ukidanju poreza na mirovine mogla biti predizborna mjera, s obzirom da bi se sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj trebali održati najkasnije do 30. travnja 2028.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), porez na mirovinu za ožujak je obračunat za 491.462 umirovljenika, odnosno za oko 40 posto svih primatelja mirovina. U kontekstu izbora, riječ je o oko 13 posto birača.
Trenutačno se porez plaća na dio mirovine koji prelazi osobni odbitak od 600 eura, a visina poreza ovisi o mjestu prebivališta. Broj umirovljenika koji plaćaju porez posljednjih godina raste zbog povećanja mirovina kroz usklađivanja, dok prag osobnog odbitka nije mijenjan.
Ukidanje poreza značilo bi veći neto iznos mirovine za umirovljenike koji trenutačno plaćaju porez, a povećanje bi bilo veće za one s višim primanjima. Primjerice, umirovljeniku s mirovinom od 1000 eura mjesečno ostalo bi oko 42 eura više, dok bi kod mirovine od 800 eura razlika iznosila oko 21 euro.
Dio umirovljeničkih udruga podržava potpuno ukidanje poreza na mirovine, a dio predlaže povećanje osobnog odbitka kako bi rasterećenje više koristilo umirovljenicima s nižim primanjima.
Prema posljednjim podacima HZMO-a, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 689 eura, dok medijalna iznosi 513,57 eura, što znači da polovica umirovljenika prima manje od tog iznosa.
Poreznom reformom porez na dohodak postao je prihod gradova i općina, koji sami određuju stopu poreza u propisanom rasponu, ovisno o veličini grada ili općine. Prema podacima Ministarstva financija, mjesečno se na temelju poreza na dohodak od umirovljenika prikupi oko 12 milijuna eura, odnosno godišnje oko 140 milijuna eura.
