Tri četvrtine stanovnika Hrvatske podržava strože Vladine mjere kojima bi se ljude nagnalo na promjene u ponašanju radi borbe protiv klimatskih promjena, pokazalo je posljednje istraživanje Europske investicijske banke (EIB-a) o klimi, provedeno u kolovozu 2022.
Rat u Ukrajini i njegove posljedice, uključujući rast cijena energenata i inflaciju, dramatično su utjecali na povećanje zabrinutosti zbog pada kupovne moći, čime je bojazan od klimatskih promjena pala u drugi plan. Međutim, gotovo dvije trećine hrvatskih ispitanika – njih 65 posto, što je za sedam postotnih bodova ispod prosjeka EU-a – naglašava kako su uvjereni da vlastitim postupanjem mogu utjecati na rješavanje klimatske krize.
Za mnoge od njih vlada je ta koja treba odigrati ključnu ulogu u poticanju promjena u ponašanju pojedinaca. Tri četvrtine Hrvata (njih 75%) podržava strože vladine mjere kojima bi se ljude nagnalo na promjene u ponašanju radi borbe protiv klimatskih promjena (79% ispitanika u dobi od 65 godina i više pozdravilo bi takve mjere).
Odabir novog radnog mjesta
Kako svake godine sve više novih ljudi ulazi na tržište rada, klimatska razmatranja pri odabiru poslodavca sve više dobivaju na važnosti. Većina stanovništva (52%) već ističe kako je važno da potencijalni poslodavac daje prednost održivosti. Za 11 posto kandidata radi se o najvažnijem kriteriju. Od osoba u dobi od 20 do 29 godina – odnosno onih koje su u pravilu u potrazi za svojim prvim zaposlenjem – njih gotovo dvije trećine (62%) istaknulo je kako je održivost važan čimbenik u donošenju konačne odluke, dok se njih 16 posto izjasnilo kako je riječ o kriteriju kojem daju najveću prednost.
Ograničavanje individualne potrošnje
Većina hrvatskih ispitanika (njih 58%) izjavila je kako bi podržala uvođenje sustava ugljičnog proračuna u sklopu kojeg bi se dodjeljivao fiksan broj godišnjih bodova koji bi se mogli trošiti na proizvode s velikim ugljičnim otiskom (tj. na one proizvode koji nisu nužni, letove, meso itd.).
Vrijedi napomenuti i kako većina Hrvata podržava spomenutu mjeru bez obzira na visinu vlastitih primanja, pa bi je tako podržalo 64 posto ispitanika s niskim primanjima, 60 posto ispitanika sa srednje visokim primanjima te više od 56 posto ispitanika s visokim primanjima.
Označavanje i određivanje cijene prehrambenih proizvoda
Značajan udio emisija stakleničkih plinova otpada na proizvodnju hrane. Kako bi se ljudima pomoglo u donošenju održivijih odluka u kupovini namirnica, 77 posto Hrvata smatra kako bi se svi prehrambeni proizvodi trebali označiti oznakama koje ukazuju na njihov klimatski otisak.
Povrh toga, 69 posto Hrvata ističe i kako bi bili voljni platiti nešto više za hranu koja se proizvodi lokalno i na održiviji način (17 postotnih bodova više od Mađara, kod kojih se za isto izjasnilo njih 52 posto, i 10 postotnih bodova više od Grka, od kojih njih 59 posto podržava navedeni prijedlog). Većina ispitanika izrazila je spremnost na veća izdvajanja kada je u pitanju hrana, bez obzira na prihode (u rasponu od 68 posto ispitanika sa srednje visokim primanjima do 72 posto ispitanika s visokim primanjima).
Nešto manje od pola Hrvata (njih 49%) podržalo bi ograničavanje količine mesa i mliječnih proizvoda koje bi ljudi mogli kupiti, što predstavlja 11 postotnih bodova više od Mađara, kod kojih bi isto podržalo njih 38 posto, no nešto manje od Grka, kod kojih bi njih 54 posto podržalo takvu mjeru. Navedena brojka odnosi se na sve dohodovne skupine.
“EIB-ova anketa o klimi svjedoči odlučnosti hrvatskih građana da se ulove u koštac s klimatskim promjenama na osobnoj razini. Kao klimatska banka EU-a smatramo da je takva razina predanosti dobrodošla za poticanje uspješnosti djelovanja u području klime na globalnoj razini. EIB je danas spreman podržati takav angažman kroz financiranje zelenih usluga u Poljskoj, kao što su održivi prijevoz, obnovljiva energija i energetski učinkovite zgrade”, rekla je Teres Czerwinska, potpredsjednica EIB-a. “U 2022. podržali smo slične zelene projekte u toj zemlji sa 107 milijuna eura. Nastavit ćemo podržavati projekte i inicijative posredstvom kojih se ubrzava zelena tranzicija, kao i inovativne načine davanja doprinosa budućem blagostanju i pravednoj tranziciji na održivije gospodarstvo u kojem nitko neće ostati zapostavljen
Europska investicijska banka (EIB) provela je svoju petu godišnju anketu o klimi, koja predstavlja iscrpno istraživanje o tome kako ljudi razmišljaju o klimatskim promjenama. Peto izdanje EIB-ove ankete o klimi provodi se u suradnji s tvrtkom za istraživanje tržišta BVA, a zamišljeno je kao podloga za širu raspravu o stavovima i očekivanjima u pogledu djelovanja u području klime. U anketi provedenoj u kolovozu 2022. sudjelovalo je više od 28 000 ispitanika, pri čemu je za svaku od 30 zemalja obuhvaćenih anketom odabran reprezentativni uzorak stanovnika u dobi od 15 godina naviše.
