Prema dva novija istraživanjima* eksterne okolnosti, poput tehnoloških promjena, iseljavanja ljudi i demografskih faktora, koje dovode do nedostatka radne snage svih kategorija identificirane su kao glavni trendovi u budućnosti koje će u narednoj dekadi značajno utjecati na ulogu poslodavaca i povećati interes za socijalnim dijalogom svih partnera.
Najveći izazovi za sve partnere u socijalnom dijalogu (Vlada, sindikati, poslodavci) vezani su upravo uz prekarizaciju rada i nedostatak radne snage. U budućem periodu očekuje se još veće “prebacivanje loptice“ na bipartitni socijalni dijalog te povećanje uloge direktnog pregovaranja i odnosa poslodavac – radnik.
Europska unija definirana je kod ispitanika kao bitan faktor utjecaja na socijalni dijalog -identificirana kroz više različitih aspekata, najviše vezanih za globalni utjecaj i usvajanje regulative ali isto tako i izgradnje kapaciteta.
Dominanta kategorija u odgovorima ispitanika u istraživanju vezana za kapacitete za socijalni dijalog u budućnosti jest da Vladi nedostaje spremnosti i stručnosti za socijalni dijalog.
Niska razina javnog dijaloga
To se očituje kroz nedostatak znanja i vještina, nepoznavanje osnova ili suvremenih trendova socijalnog dijaloga ili nedostatak usmjerenja na socijalni dijalog. Ispitanici su iskazali podvojenost i što se tiče uloge i kapaciteta sindikata, s jedne strane sindikate vide kao mogućnost za jačanje kapaciteta socijalnog dijaloga, s druge strane kao prepreku istome.
Što se poslodavaca tiče ispitanici daju različite procjene kompetencija koje su uglavnom pozitivne, veće je pitanje kako upošljavaju svoje kapacitete.
Među zaključcima istraživanja je i da Hrvatska ima nisku razinu javnog dijaloga, a tome svakako doprinosi niska razina socijalnog kapitala koji se ponajviše očituje u niskoj razini povjerenja koje građani imaju u institucije, pa tako i jedni u druge.
Istraživanje tima CERANEO pokazuje da ispitanici očekuju da će socijalni dijalog ipak jačati u budućnosti, no to podrazumijeva i rast svijesti o društveno odgovornom poslovanju i svijest o potrebi za socijalnim dijalogom, dok će sindikati trebati artikulirati strategiju nove sindikalne prakse.
*ISTRAŽIVANJA:
• Usporedna analiza okvira za socijalni dijalog u izabranim EU zemljama,
doc. dr.sc Jelena Matančević, Pravni Fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
• Perspektive socijalnog dijaloga u okolnostima promijenjenih industrijskih odnosa
doc.dr.sc Danijel Baturina, Pravni Fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
