U društvenom smislu situacija oko pandemije u hrvatskom društvu još uvijek nije toliko alarmantna, rekao je Branko Ančić sa zagrebačkog Insitituta za društvena istraživanja predstavljajući na televiziji N1 rezultate istraživanja o otpornosti hrvatskog društva uslijed pandemije Covida-19.
“Promjene se događaju pod okriljem epidemioloških i gospodarskih mjera, ali još uvijek nisu toliko značajne. Situacija je za sada relativno optimistična, a kako će biti na proljeće vidjet ćemo. I u društvenom smisli presudan moment će biti hoćemo li dočekati cjepivo, koliko će ga biti i za koga”, rekao je Ančić
U sklopu projekta Otpornost hrvatskog društva uslijed pandemija Covida-19 Ančić je s kolegama proveo istraživanje u kojem su ljude između ostaloga pitali pridržavaju li se ili ne epidemioloških mjera i kako procjenjuju kolika je opasnost od koronavirusa. Istraživanje je provedeno tijekom kolovoza, rujna i dijela listopada na nacionalno reprezentativnom uzorku.
Samo 2,7 posto ispitanika opovrgava postojanje virusa
Pokazalo se da je 87,3 posto ispitanika svjesno problema i da smataju kako ga treba rješavati, 5,6 posto ispitanika smatra da su mjere prestroge, 4,5 posto ih smatra da je korona kao gripa, a samo 2,7 posto ih smatra da virus ne postoji.
Rezultati su neočekivani, ali utješni, rekao je Ančić. “Kombinirali smo dva indikatora. Jedan je procjena opasnosti od koronavirusa, a drugi procjena ispitanika o tome jesu li mjere prestroge. U toj kombinaciji smo htjeli detektirati tko su potencijalni antimaskeri. Postotak ispitanika koji vjeruju u znanost odnosno da će znanost pronaći cjepivo je prilično visok, oko 83 posto. Oko 78 posto ljudi vjeruje da će zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj moći nositi s koronavirusom. Ovi podaci su ohrabrujući jer iz medija se stječe dojam da su protivnici mjera, oni koji ne nose maske i smatraju da mjere nisu primjerne, brojni, No, istraživanje je pokazalo da je samo 2,7 posto onih koji smatraju da virus ne postoji. Ako to preslikamo na broj ljudi koji žive u Hrvatskoj, to nije zanemarivo, ali ipak nije nešto zbog čega bismo se trebali uzbuniti”, razlaže Ančić.
Prema razini obrazovanja antimaskera je najviše među onima se s tercijarnom razinom obrazovanja, 13,6 posto. Na sekundarnoj razini ih je 15,5 posto, a na primarnoj samo 6 posto.
“Na temelju literature bismo očekivali drugačije rezultate. Naime, istraživanja pokazuju da bi kod teorija zavjere, iz kojih proizlazi specifično ljudsko ponašanje, obrazovanje moglo biti važna kategorija u smislu da ljudi nižeg obrazovnog statusa teško mogu shvatiti upute i da se mogu ponašati hirovito. Međutim, istraživanje je pokazalo da je udjel antimaskera veći kod onih s višom razinom obrazovanja nego kod onih koji su završili samo osnovnu školu ili manje od osnovne škole”, tumači Ančić.
Antimaskera najviše u Sjevernoj i Središnjoj Hrvatskoj
Regionalna podijeljenost pokazuje da je antimaskera najvišem u Sjevernoj Hrvatskoj (15,7 posto), dakle u regijama koje su najteže pogođene epidemijom, i u Središnjoj Hrvatskoj (15,5 posto). Slijede Istra i Primorje sa zaleđem (15,2 posto), Zagreb (12,8 posto), Slavonija (12,2 posto), a najmanje ih je u Dalmaciji (8,1 posto).
No, to nisu statistički značajne razlike, naglašava Ančić te podsjeća kako su tijekom ljeta ljudi iz stožera često stereotipno prozivali Dalmatince zbog mentaliteta. Istraživanje je pokazalo da bitne razlike među regijama ne postoje.
U svim dijelovima Hrvatske udio onih koji su spremni nositi maske premašuje 84 posto, što je također ohrabrujuće.
Usporedba prema radnom statusu pokazuje da je udio antimaskera najveći među nezaposlenima (20,4) i zaposlenima (18,4). Među učenicima i studentima ih je samo 7,5 posto, među umirovljenicima 5,3 posto a među onima koji nisu sposobni za rad 8,3 posto.
Ančić ističe kako je za promatranje ove raspodjele važna varijabla dob. Zaposleni i nezaposleni su radno aktivno stanovništvo, dakle mlađa populacija.
Dob – važan prediktor
“Istraživanja su pokazala da je dob važan prediktor. Stariji su zabrinuti za situaciju, više se pridržavaju epidemioloških mjera i među njima je manje antimaskera. Podatak o onima koji se školuju obuhvatio je one koji su punoljetni, a oni unutar obrazovnog sustava moraju slijediti epidemiološke upute koje su vrlo jasne i specifične, pojasnio je Ančić.
Iako ogorčenje onih koji su izgubili posao ili ga ne mogu pronaći, odnosno strah zaposlenih da bi mogli izgubiti posao vjerojatno utječu na stavove radno sposobnog stanovništva, Ančić smatra da to u hrvatskom društvu, pa i u Europskoj uniji, nije toliko izraženo. Objašnjava to time što EU ovoga putra puno ulaže kako bi se sanirale štete.
“Pitanje je koliko dugo to može trajati, no za sada je tako.”
Dodao je kako istraživanja pokazuju kako je od ranog proljeća, odnosno izbijanja pandemije, tek svaka druga osoba koja je ostala bez posla izgubila posao zbog koronavirusa.
Istraživanje je također pokazalo kako je antimaskera mnogo više među simpatizerima Mosta i Domovinskog pokrata, ali u Centra, dok je kod birača ljevice situacija prilično izjednačena, Kod HDZ je više onih koji podržavaju mjere.
Razlika je još izraženija u odgovoru na pitanje postoji li koronavirus ili ne. Kod Mosta i Domovinskog pokreta čak 32.9 posto ispitanika odgovara da ne postoji, a samo 15,1 posto se slaže da virus postoji. Kod HDZ-a je raspodjela suprotna: ne odgovara 23,5 posto, a postajanje virusa potvrđuje 40,1 posto. Kod ljevice je situacija ponovo izjednačena, a kod lijevog centra, koji obuhvaća koaliciju Restart, je ipak nešto više onih koji smatraju da virus postoji (28,9 naprema 17,6 posto).
