Ilustracija Pixabay

Rast cijena energije, slabljenje konkurentnosti industrije i rizik od daljnje deindustrijalizacije Europe među glavnim su izazovima na koje upozorava novo izvješće pod nazivom U potrazi za optimalnom klimatskom politikom, koje su početkom lipnja objavili Institut za poduzetništvo iz Varšave (Warsaw Enterprise Institute), Udruga za odgovornu energetsku tranziciju i Climate & Freedom International Coalition.

Autori navode da je trošak sustava trgovanja emisijskim jedinicama EU-a (ETS) za europske tvrtke u 2023. godini iznosio oko 46 milijardi eura. Prema njihovim procjenama, nakon pune primjene sustava ETS 2 i postupnog ukidanja besplatnih emisijskih jedinica, godišnji bi trošak mogao porasti na približno 140 milijardi eura.

U izvješću se tvrdi da rastući troškovi povezani s ETS-om mogu dodatno opteretiti europsku industriju u konkurenciji sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. Autori također upozoravaju na mogućnost „curenja ugljika”, odnosno premještanja proizvodnje izvan Europske unije u zemlje s manje strogim klimatskim pravilima.

Među istaknutim problemima navodi se i visoka volatilnost cijena emisijskih jedinica EU-a (EUA), za koju autori smatraju da otežava dugoročno planiranje investicija. Pozivaju se i na ekonomske analize koje su identificirale razdoblja snažnih cjenovnih oscilacija na tržištu emisijskih jedinica između 2017. i 2023. godine.

Posebna pozornost posvećena je planiranom uvođenju ETS-a 2, koji će obuhvatiti cestovni promet i grijanje zgrada. Prema projekcijama navedenim u izvješću, cijena emisijskih jedinica mogla bi do 2030. godine premašiti 200 eura po toni ugljikova dioksida.

Autori smatraju da bi europska klimatska politika trebala snažnije poticati tehnološke inovacije i ulaganja u dekarbonizaciju, uz manji naglasak na regulatorne i troškovne mehanizme.

Europska komisija smatra da je ETS ključni alat za smanjenje emisija stakleničkih plinova jer primjenjuje načelo „onečišćivač plaća”, pri čemu tvrtke moraju kupovati emisijske jedinice za ispušteni CO₂, što ih potiče na ulaganja u čišće tehnologije. Prema podacima Komisije, emisije u sektorima obuhvaćenima ETS-om do 2023. smanjene su za oko 47 posto u odnosu na 2005. godinu.