Prosječna neto plaća u travnju realno 3,9 posto veća nego lani

Rastu plaća doprinijeli su povećanje minimalne plaće i gospodarski rast, ali i iseljavanje koje dovodi do manjka kvalificirane radne u pojedinim djelatnostima stvarajući tako dodatni pritisak na rast plaća

u 13:02 Zadnja izmjena: 29.06.2018 u 16:49
91
neto plaća
U prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i na malo te popravaku motornih vozila i motocikala, koji predstavljaju 34 posto ukupno zaposlenih, ostvaren je godišnji rast bruto plaća od 4,9 posto odnosno 6,7 posto (neto 4,5% odnosno 5,8%)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u travnju je, uz blagi pad na mjesečnoj razini, zabilježen nastavak godišnjeg rasta prosječnih neto i bruto plaća u nominalnom i realnom izrazu. I dok su na prošlogodišnje trendove kretanja neto plaća uvelike utjecale izmjene u oporezivanju dohotka, rast plaća u ovoj godini podržan je i povećanjem iznosa minimalne plaće za 5 posto koja sada u bruto iznosu iznosi 3.439 kuna (neto 2.752 kune),navode analitičari Raiffeisena u aktualnoj Ekonomskoj analizi.

Prosječna neto plaća u travnju je iznosila 6.220 kune, što u odnosu na mjesec ranije manje za 33 kune ili 0,5 posto. U odnosu na travanj prošle godine neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama nominalno je viša za 306 kuna ili 5,2 posto.

Uzmemo li u obzir prosječnu godišnju stopu inflacije u travnju (1,3%) realan rast je bio nešto niži u odnosu na nominalni (+3,9%).

Prosječna bruto plaća u travnju je iznosila 8.420 kuna što je u odnosu na mjesec ranije niže za nominalnih 0,6% ili 47 kuna. Promatrano u odnosu na travanj lani prosječna bruto plaća ostvarila je nominalni rast od 6,0% ili 475 kuna (realno +4,7%).

Promotrimo li prosječne neto i bruto plaće u razdoblju od siječnja do travnja u odnosu na isto razdoblje 2017. vidljivo je da je rast na godišnjoj razini bio podržan rastom plaća (i bruto i neto) u većini djelatnosti.

U prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i na malo te popravaku motornih vozila i motocikala, koji predstavljaju 34 posto ukupno zaposlenih, ostvaren je godišnji rast bruto plaća od 4,9 posto odnosno 6,7 posto (neto 4,5% odnosno 5,8%).

Značajan rast plaća zabilježen je u djelatnostima administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (13,3% neto odnosno 15,9% bruto) koji u strukturi ukupno zaposlenih čine oko 3,6 posto.

Uspravanje rasta zbog inflacije

U ovoj godini analitičari Raiffeisena očekuju da će gospodarski rast podržavati nastavak rasta realnih plaća, ali nešto sporijom dinamikom zbog očekivanog blagog jačanja inflatornih pritisaka.

Rast plaća na godišnjoj razini će biti podržan i povećanjem minimalne plaće dok će dodatne pritiske stvarati nedostatak kvalificiranih radnika u pojedinim djelatnostima. Naime, unatoč značajnom broju nezaposlenih, pritiske na rast plaća može stvarati manjak radne snage.

Demografska slika Hrvatske uz pojačano iseljavanje radno sposobnog stanovništva dovela je do smanjenog priljeva stanovništva u radnu dob. Time je smanjena ponuda na tržištu rada i povećan pritisak na rast plaća. Naposljetku, rast plaća uz povoljna očekivanja posredno će povoljno utjecati i na osobnu potrošnju kao najznačajniju sastavnicu BDP-a, odnosno na ukupan gospodarski rast.