Budućnost rada nije neka daleka budućnost – ona nastaje upravo sada. Promjene su toliko brze da zastarijevaju u trenutku kada se dese. Neki eksperimentiraju s umjetnom inteligencijom, ali većina nas osjeća tjeskobu dok se s brzim promjenama pokušava nositi zastarjelim pristupima.
No ono što mnogi ne shvaćaju jest da su upravo naše jedinstveno ljudske vještine ono što nas čini nezamjenjivima. A na današnjem nestabilnom tržištu rada, to je nešto što nikako ne smijemo zanemariti, ističe na CNBC Make It Ryan Roslansky, izvršni direktor LinkedIna i voditelj serijala, podcasta i newslettera „The Path“, koji se bave karijerama i radom.
U LinkedInu su kroz razgovore s neuroznanstvenicima, organizacijskim psiholozima, bihevioralnim ekonomistima te nastavnicima, profesorima i mentorima koji pridonose razvoju talentiranih mladih ljudi pokušali razumjeti koje su to sposobnosti.
Izdvojili su pet ključnih sposobnosti, fokusirajući se na temeljne elemente koje svatko od nas može razvijati individualno i koji su, na mnogo načina, temelj za sve ostalo.
1. Znatiželja
Umjetna inteligencija može generirati mogućnosti na temelju obrazaca. Ljudi odlučuju koje su mogućnosti važne i pitaju se: „Što ako pokušamo nešto potpuno drugačije?“
Možemo iskoristiti svoju znatiželju i otvorenost koja dolazi s njom kako bismo učili o umjetnoj inteligenciji i razumjeli kako će ona transformirati naše poslove, kako bismo bolje razumjeli sebe i otkrili što nas čini nezamjenjivima te, što je najvažnije, kako bismo uskladili svoje karijere s vlastitim interesima.
Cjepivo protiv dječje paralize nastalo je jer su Jonas Salk i njegovi kolege postavili pitanje mogu li mrtvi virusi naučiti tijelo da se bori protiv živih. Mogli su biti u krivu, ali su ipak odlučili testirati svoju ideju. Znatiželja je Wilbura i Orvillea Wrighta navela da se zapitaju: ako ptice mogu letjeti, zašto ne bismo mogli i mi?
Na poslu, znatiželja rutinu pretvara u otkrivanje. Liječnik koji primijeti da se pacijent trzne dok govori o nečemu iz svog života, postavljanjem dodatnih pitanja može otkriti pravi izvor stresa.
2. Hrabrost
Umjetna inteligencija može izračunati rizik. Ljudi odlučuju koji je rizik prihvatljiv.
Hrabrost je spremnost na djelovanje bez potpunih informacija i spremnost da se ide naprijed i onda kada ishod nije zajamčen. To je odluka da budemo prvi koji će pokušati, dok ostali čekaju dokaze.
Na poslu, hrabrost pretvara oklijevanje u akciju. Programer koji usred projekta predlaže novi okvir koji bi bolje služio korisnicima. Voditelj prodaje koji klijentu kaže da njegov zahtjev nije optimalan i zatim ga usmjerava prema boljem rješenju. Dizajner koji zagovara potpuno novi pristup dok se ostali drže postojećeg stanja.
3. Kreativnost
Umjetna inteligencija može kombinirati postojeće. Ljudi odlučuju što vrijedi iznova osmisliti.
Kreativnost je sposobnost stvaranja nečega zaista novog, ne samo kombiniranjem postojećih elemenata, već zamišljanjem mogućnosti koje nikada prije nisu postojale.
Na poslu, kreativnost nije ograničena na „kreativne“ uloge. Kreativna je medicinska sestra koja osmisli kako utješiti anksioznog pacijenta nakon što primijeti što mu pomaže da se opusti. Kreativan je analitičar podataka koji vizualizira informacije tako da nevidljivi obrasci odjednom postanu očiti. Ili učiteljica koja svoju učionicu pretvara u simulirano arheološko nalazište kako bi podučavala povijest.
Ti ljudi ne rješavaju samo probleme, već stvaraju nove modele reagiranja na situacije koje drugi ne vide.
4. Suosjećanje
Umjetna inteligencija može simulirati brigu. No samo ljudi mogu brigu doista osjetiti i izraziti.
Suosjećanje je ono što nas na poslu čini ljudima, a ne samo zaposlenicima. Ono pretvara transakcije u odnose, a timove u zajednice. Menadžer koji primijeti pad u učinku zaposlenika, otkrije da je razlog briga za bolesnog roditelja, te pomogne zaposleniku tako da mu omogući fleksibilno radno vrijeme. Djelatnik korisničke podrške koji ostaje na telefonu dulje nego što je potrebno s zbunjenim korisnikom, strpljivo ga vodeći kroz svaki korak.
Jedan konzultant s kojim su LinkedInovi analitičari razgovarali potiče članove timova koje trenira da odvoje vrijeme kako bi se međusobno popričali o svakodnevnim stvarima – da pitaju: „Hej, kako si? Idem u šetnju, želiš li mi se pridružiti? Volio bih čuti kako si.“
Većini ljudi je to neugodno, ali takvi razgovori temeljito mijenjaju dinamiku tima i njihovu sposobnost rada i donošenja dobrih odluka, ističe konzultant.
5. Komunikacija
Umjetna inteligencija može prevoditi ono što govorimo. Samo ljudi mogu govoru dati pravo značenje.
U poslu, komunikacija određuje hoće li ideje uvenuti ili procvjetati. Roslansky kao primjer navodi svoje iskustvo suradnje s Aneeshom Ramanom, glavnim direktorom za ekonomske prilike u LinkedInu, na zajedničkoj knjizi „Open to Work: How to Get Ahead in the Age of AI“.
Željeli su ispričati priču koja bi svima pomogla da razumiju velike promjene u svijetu rada koje se dešavaju i da se lakše nose s njima, posebno onima koji se osjećaju tjeskobno, zbunjeno ili skeptično.
Umjetna inteligencija pomogla im je u nekim trenucima, nudeći strukturne prijedloge ili poboljšavajući primjere. No ono što je zaista oblikovalo knjigu došlo je od ljudi: kroz razgovore licem u lice, duboka razmišljanja i „sudaranje” ideja, ističe Roslansky.
„Sa svakom riječju morali smo duboko promisliti o ljudskom iskustvu suočavanja s velikim promjenama i kako ljudima omogućiti određenu kontrolu nad tim promjenama. A za to morate poznavati ljude. Morate biti čovjek.”
