Na granici maksimuma: realan rast BDP-a u trećem tromjesečju 2,8 posto

Uzevši u obzir mogućnosti i okvire u kojima se trenutno nalazimo te posebice stanje na tržištu rada i izazove koje imamo u industrijskoj proizvodnji, rast BDP-a od 2,8 posto je relativno dobar rezultat, gotovo na granici maksimuma, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca

u 17:00 Zadnja izmjena: 28.11.2018 u 17:00
59
Realan rast BDP
U skladu s rastom investicija, od prvog ovogodišnjeg tromjesečja i građevinarstvo bilježi ubrzanje rasta

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od srpnja do rujna gospodarstvo je nastavilo rasti i sedamnaesto tromjesečje za redom. Štoviše, rast je nadmašio očekivanja analitičara RBA, iako je blago usporio u odnosu na drugo tromjesečje. Tako je prema originalnim podacima u odnosu na treće tromjesečje 2017. BDP realno viši za 2,8 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na drugo ovogodišnje tromjesečje realna stopa rasta BDP-a usporila je na 0,6 posto, dok je u odnosu na isto razdoblje lani rast iznosio 2,7 posto.

Hrvatski gospodarski rast ponovo je snažniji od prosječnog rasta EU. Naime u promatranom tromjesečju realna, sezonski prilagođena stopa rasta u EU 28 iznosila je 1,9 posto. S izuzetkom Češke, Hrvatska je u promatranom razdoblju u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe zabilježila skromniju godišnju stopu rasta.

Realna godišnja stopa rasta BDP-a

Izvori: DZS, Raiffeisen istraživanja

Doprinos domaće potražnje, ali i doprinos neto inozemne potražnje, u trećem ovogodišnjem tromjesečju je pozitivan. Analizom pojedinačnih sastavnica BDP-a najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je snažnijim rastom izvoza roba i usluga koji je u razdoblju od srpnja do rujna realno viši za 3,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Pri tome je izvoz roba nakon godišnje stope rasta u drugom tromjesečju od 7,1 posto u trećem tromjesečju blago usporio s rastom (5,2%) na što su upućivali i podaci o kretanju robne razmjene RH u trećem tromjesečju. Izvoz usluga u odnosu na prethodno tromjesečje također je usporio s 4,3 posto na 2,5 posto. Uz rast uvoza roba za 4,8 posto te uvoza usluga za 6,4 posto, uvoz roba i usluga ubrzao je s godišnjom stopom rasta na 5,1 posto.

Potrošnja kućanstava usporila

Očekivano, rastu domaćeg gospodarstva doprinio je i nastavak rasta potrošnje kućanstava, no sporijom dinamikom u odnosu na prethodno tromjesečje. U razdoblju od srpnja do rujna potrošnja kućanstava realno je porasla za 2,7 posto. Na rast potrošnje ukazivali su i visokofrekventni pokazatelji poput nastavka rasta u trgovini na malo, poboljšanja optimizma, pouzdanja i povjerenja potrošača, povoljnih kretanja na tržištu rada (rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti te rast raspoloživog dohotka).

Raspoloživi dohodak je osim rasta (neto) plaća povećan nižim troškovima (re)financiranja kao i snažnijim priljevom deviza u središnjem dijelu turističe sezone. Državna potrošnja rasla je snažnije od očekivanja analitičara RBA te je u promatranom tromjesečju realni godišnji rast ubrzan na 3,9 posto što je najviša stopa rasta od prvog tromjesečja 2009.

Konačno, i petnaesto tromjesečje za redom nastavljen je rast bruto investicija u fiksni kapital koji je u trećem tromjesečju dodatno ubrzao na 3,7 posto što može upućivati na poboljšanu iskoristivost sredstava iz fondova EU.

Bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi također je blago usporila s godišnjom stopom rasta budući da je prema originalnim podacima BDV rastao 2,2 posto. Ubrzanje gospodarske aktivnosti primjetno je u građevinarstvu i informacijsko-telekomunikacijskom sektoru (na 7,1% i 4,9%) dok je kod prerađivačke industrije zabilježen pad za 2,1 posto.

Očito je da, u skladu s rastom investicija, od prvog ovogodišnjeg tromjesečja i građevinarstvo bilježi ubrzanje rasta. Naposljetku, najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen je u djelatnosti trgovine na malo i veliko čija je bruto dodana vrijednost, iako sporijom dinamikom, nastavila rasti te je u trećem tromjesečju stopa rasta iznosila 3,8 posto.

Iako nešto sporijom dinamikom širokorasprostranjeni rast će se nastaviti i u posljednjem tromjesečju. Na razini cijele 2018. analitičari RBA očekuju godišnju realnu stopu rasta BDP-a od 2,6 posto.

HUP: Rast na granici maksimuma

“Uzevši u obzir mogućnosti i okvire u kojima se trenutno nalazimo te posebice stanje na tržištu rada i izazove koje imamo u industrijskoj proizvodnji, rast BDP-a od 2,8 posto je relativno dobar rezultat, gotovo na granici maksimuma”, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.

No, upozoravaju da se “osjeća lagano usporavanje rasta i nervoza poslodavaca oko vrlo neizvjesne budućnosti”. Da bi se to spriječilo potrebno je kontinuirano raditi na daljnjem rasterećenju gospodarstva, kako bi poslodavci imali uvjete za podizanje plaća radnicima i kako bi bili konkurentniji, navode u HUP-u.

“Zbog trenutnog nedostatka radne snage na tržištu rada neki su poslodavci već primorani otkazivati ugovorene poslove za iduću godinu i ovo je vrlo ozbiljno. Glavni pokazatelj kako riješavati trenutnu situaciju su dobre odluke Vlade u smjeru rasterećenja poslodavaca poput nedavnog podizanja neoporezivog dijela za prigodne nagrade radnicima, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje doprinosa iz dohotka i povrat trošarina. Potrebno je napraviti sto koraka u sličnom smjeru kroz djelovanje svih ministarstava kako bi se još značajnije rasteretilo poslovanje poduzetnika u Hrvatskoj, kako bi se povećala konkurentnost, ostvario veći rast i sprječio daljnji val iseljavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi iz zemlje”, zaključuje HUP u osvrtu na najnovije podatke o kretanju BDP-a.