Uobičajeno je da 1. siječnja na snagu stupa niz zakonskih novina. Ove godine izostale su promjene poreznih zakona, a promjena koju bi većina ljudi mogla zamijetiti je zabrana uporabe plastičnih vrećica debljine od 15 do 50 mikrona. To su vrećice koje se najčešće koriste, a u idućem razdoblju postupno će se iz uporabe povlačiti i druge vrste plastičnih vrećica.
>>Od 1. siječnja zabranjuje se upotreba tankih plastičnih vrećica
Od 1. siječnja minimalna plaća veća je za 10,3 posto: neto minimalna plaća umjesto 3400 kuna iznosit će 3750 kuna. Minimalna bruto plaća za 2022. iznosi 4687,50 kuna.
Prema odredbama Zakona o doprinosima, od 1. siječnja 2022. mijenja se minimalna plaća direktora (zaposlenog člana uprave). Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće i koeficijenta 0,65.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 9537 kuna, što znači da osnovica za obračun doprinosa za rad direktora u punom radnom vremenu ne može biti niža od 6199,05 kuna mjesečno.
>>Od 1. siječnja mijenja se minimalna osnovica za obračun plaće direktora
Neto plaća direktora ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog člana uprave. Novi izračun primjenjuje se za plaću za siječanj, koja se uobičajeno isplaćuje u veljači. Direktor nije obavezan isplaćivati sebi neto plaću, ali je obavezan plaćati doprinose i poreze. Preporučuje se isplata neto plaće.
Minimalni mjesečni trošak doprinosa i poreza (bez prireza) za 2022. iznosit će 2451,50 kuna – 1022,84 kuna za zdravstveno osiguranje, 929,86 kuna za prvi stup mirovinskog osiguranja, 309,95 kuna za drugi mirovinski stup te 191,85 kuna poreza. Tome treba pridodati prirez.
Za Zagreb odgovarajući prirez (po stopi od 18 posto) iznosi 34,53 kune, dok za stopu prireza od 10 posto, na primjer, treba pridodati 19,19 kuna.
Minimalna osnovica za obrtnike i slobodna zanimanja
Ista minimalna osnovica, 6199,05 kuna, primjenjuje se za obračun plaća obrtnika i slobodnih zanimanja (medicinske sestre, zubni tehničari, fizioterapeuti, filmski radnici, novinari…) obveznika poreza na dohodak.
Minimalna osnovica za takozvanu poduzetničku plaću, za obrtnike i pripadnike slobodnih zanimanja koji su obveznici poreza na dobit iznosi 10.490,70 kuna.
Za obrtnike paušaliste osnovnica iznosi 3814,80 kuna.
Promjena stope prireza
Dio općina i gradova promijenio je stope prireza:
- Karlovac je smanjio prirez s 12 posto na 9 posto
- Rijeka je smanjila prirez s 15 posto na 14 posto
- Otočac je smanjio prirez s 9 posto na 7 posto
- Varaždin je smanjio prirez s 10 posto na 7,5 posto
- Crikvenica je smanjila prirez s 10 posto na 7 posto
Za veliki broj tvrtki ukida se obveza plaćanja članarine HGK
Prema novom Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori koji na snagu stupa 4. siječnja 2022. godine članovi Komore se, ovisno o gospodarskoj snazi (kriteriji su ukupna aktiva, prihod i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine), razvrstavaju u tri skupine. Na temelju odluke Skupštine Komore članovi Komore iz prve skupine nemaju obveze plaćanje članarine. U prvoj skupini su poduzeća s aktivom do 7,5 milijuna kuna, prihodima do 15 milijuna kuna te najviše 50 zaposlenih.
Zakon o zaštiti potrošača
Prema Zakonu o zaštiti potrošača kupac proizvoda koji je moguće popraviti više neće imati pravo birati želi li zamjenski proizvod ili popravak proizvoda. To trgovci moraju navesti u općim uvjetima.
Mijenja se način na koji će trgovci označavati sniženja cijena i proizvode koji su na akciji.
U danima sniženja i akcijskih cijena označeni proizvod mora imati jasno istaknutu i vidljivu staru cijenu i pored nje novu, akcijsku cijenu. Uz to mora biti istaknuta najniža cijena po kojoj je taj proizvod prodavan u proteklih 30 dana.
Zakon o elektroničkim medijima
Izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima portali i drugi izdavači odgovorni su za cjelokupan sadržaj koji objavljuju pa i za komentare korisnika. Tako urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni za govor mržnje ili rasističke objave u komentarima čitatelja.
Osvetnička pornografija postaje kazneno djelo. Onima koji eksplicitnu snimku (bivšeg) partnera podijele trećim osobama prijeti godina dana zatvora. Kažnjiva postaje i deepfake pornografija, kod koje se korištenjem moderne tehnologije i manipuliranjem (eksplicitnog) sadržaja na slici ili snimci digitalno mijenja lik ili se izradi novi, manipulativni sadržaj, s ciljem kršenja nečije privatnosti.
Objava snimke bivših partnera i deepfake pornografskih snimki na društvenim mrežama su teža kaznena djela koja se kažnjavaju s do tri godine zatvora.
Hrvatsko državljanstvo
Rok za podnošenje tužbe Europskom sudu u Strasbourgu skraćen je sa šest na četiri mjeseca.
Rok za podnošenje zahtjeva za državljanstvom po trenutnom zakonu istječe 1. siječnja 2022. godine, no pandemija je mnogima otežala podnošenje zahtjeva pa je rok produžen za godinu dana.
Hrvatsko državljanstvo podrijetlom prema zakonu mogu steći i osobe starije od 21 godine rođene u inozemstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja bio hrvatski državljanin.
Hrvatsko državljanstvo mogu steći i osobe rođene od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. kojima su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali im je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo.
