U kojoj dobi mladi u Hrvatskoj otvaraju profile na društvenim mrežama?

Djeca su danas iznimno utjecajna potrošačka skupina, no nemaju potrebna znanja i vještine kako bi na kritičan način mogli promišljati o marketinškim sadržajima kojima su izložena

35
[Image by Nicola Giordano from Pixabay]

Mladi u Hrvatskoj profil na društvenim mrežama otvaraju u vrlo ranoj dobi. Iako otvaranje profila na društvenim mrežama nije dopušteno djeci mlađoj od 13 godina, dvije trećine ispitanika (61 %) učinilo je to prije te starosne granice. Posebno zabrinjava podatak da je 5 posto sudionika otvorilo profil u dobi od 7 ili 8 godina, a njih 16 posto s 9 ili 10 godina.

Rezuktati su to ankete koju je Ured UNICEF-a za Hrvatsku proveo među djecom i mladima u Hrvatskoj o tome jesu li svjesni kako funkcioniraju tehnike digitalnog marketinga, obraćaju li pozornost na marketinške sadržaje dok surfaju internetom i koriste se društvenim mrežama te jesu li upoznati s time kako upravljati svojom privatnošću na internetu.

U anketi je sudjelovalo 1092 mladih iz svih hrvatskih županija, a većina ih pripada dobnoj skupini od 16 do 19 godina (75 %). Anketa je provedena u sklopu suradnje UNICEF-a i HURA!-e na promociji odgovornog digitalnog marketinga i oglašavanja prema djeci, a rezultati su predstavljeni na nedavno održanom predavanju “Utjecaj digitalnog marketinga i oglašavanja na djecu”.

Kad je riječ o izloženosti djece marketinškim sadržajima na internetu, većina sudionika ankete (69 %) primijetila je da ih katkad prate oglasi s mrežnih stranica koje su posjetili (bihevioralni oglasi ili remarketing), a gotovo svi sudionici (89 %) primijetili su oglase u mobilnim aplikacijama kojima se koriste. Više od polovice djece i mladih (52 %) razlikuje plaćene (sponzorirane) od standardnih tekstova na portalima. Ipak, trećina sudionika (34 %) nije znala da na mrežnim portalima postoje plaćeni tekstovi, a jedna sedmina njih uopće ih ne razlikuje od standardnih tekstova (14 %). Kada je riječ o utjecaju influencera na potrošačke navike djece i mladih, anketa je pokazala da kod većine sudionika (88 %) influenceri koje prate na internetu nisu utjecali na kupnju.

Izloženost neprimjerenim marketinškim sadržajima

U kontekstu neprimjerenih sadržaja kojima su djeca i mladi izloženi važno je istaknuti one koji utječu na njihovu sliku o sebi te koji ih mogu potaknuti na negativne obrasce ponašanja. Rezultati provedene ankete pokazuju kako većina sudionika (57 %) nije primijetila oglase za odrasle na društvenim mrežama i internetskim stranicama koje posjećuju. No, zabrinjava da je čak petina sudionika ankete ipak primijetila neprikladne oglase, među kojima posebno navode pornografski sadržaj i eksplicitne fotografije, kao i alkoholna pića, e-cigarete, kockanje i igre na sreću i slično.

Zabrinjavajući su i podaci o dijeljenju osobnih podataka maloljetnika koji se često koriste za internetsko oglašavanje. Kao najčešće razloge za davanje osobnih podataka anketirana djeca i mladi naveli su besplatan pristup sadržajima – glazbi, videu, filmu, kvizu i igrama. Posebno zabrinjava nalaz da je nemalen broj sudionika ustupio svoj broj mobitela (35 %) i osobnu fotografiju (18 %). Anketa je također pokazala da više od trećine anketirane djece i mladih (37 %) ne zna koja je uloga kolačića na mrežnim stranicama ili ih nije svjesna.

UNICEF-ove preporuke za zaštitu djece

Uz rezultate ankete, na predavanju su predstavljene i UNICEF-ove preporuke za odgovoran digitalni marketing i oglašavanje prema djeci, među kojima se ističu:

  • ograničavanje tehnika bihevioralnog oglašavanja na stranicama koje posjećuju djeca;
    prikriveno brendirano oglašavanje (product placement, advergaming) mora biti pravilno označeno kao takvo;
  • djeca ne smiju biti izložena oglašavanju hrane s mnogo masti, šećera ili soli ili dobno ograničenih proizvoda (alkohol, duhan, igre na sreću, lijekovi, estetske operacije…);
  • promoviranje proizvoda od strane influencera na digitalnim medijima uvijek treba biti označeno kao oglašavanje na način koji je djeci jasan i prepoznatljiv;
  • potrebno je voditi računa o zaštiti osobnih podataka djece i mladih;
  • razvijanje medijske i digitalne pismenosti djece i roditelja.

“Djeca su danas iznimno utjecajna potrošačka skupina, no nemaju potrebna znanja i vještine kako bi na kritičan način mogli promišljati o marketinškim sadržajima kojima su izložena. Digitalni marketing poseban je izazov zbog nedovoljne reguliranosti, suptilnijih tehnika oglašavanja i činjenice da djeca sve ranije ulaze u online svijet, što pokazuju i rezultati ankete koju smo proveli. Nužno je da prakse digitalnog marketinga i oglašavanja vode računa o zaštiti djece od negativnih utjecaja, zaštiti njihovih osobnih podataka, ali i o njihovim pravima na pristup informacijama i da budu aktivni sudionici u digitalnom svijetu. Suradnjom s HURA!-om želimo educirati i osvijestiti marketinške i komunikacijske stručnjake o ovoj iznimno važnoj temi te ponuditi konkretne smjernice i alate koji će im pomoći u podržavanju dječjih prava u industriji tržišnog komuniciranja“, istaknula je Lidija Gamulin, voditeljica Odjela za partnerstva u UNICEF-u.

“Kao vodeća strukovna udruga u sektoru tržišnih komunikacija u Hrvatskoj, svjesni smo kako naša industrija ima velik utjecaj, ali i veliku vrijednost u percipiranju širokog spektra stavova javnosti. Za svoje članice organiziramo brojne edukativne projekte u suradnji s UNICEF-om, osigurali smo predstavništvo u Radnoj skupini za ograničavanje oglašavanja prehrambenih proizvoda djeci pri Službi za promicanje zdravlja HZJZ-a, te objavili novi i aktualni Kodeks oglašavanja i tržišnog komuniciranja, koji služi kao dopuna pravnim dokumentima i standard etike. Okrenuti smo budućnosti i realizaciji novih inicijativa s ciljem educiranja tržišta te sprječavanja kršenja dječjih prava u industriji tržišnog komuniciranja”, rekla je Dunja Ivana Ballon, izvršna direktorica HURA-e.