Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je smjernice za suočavanje s koronavirusnom bolesti (COVID-19) na radnom mjestu koje prenosimo u cjelosti.
Priprema radnog mjesta za COVID-19
U siječnju 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je izbijanje koronavirusne bolesti u provinciji Hubei u Kini međunarodnom zabrinutošću za javno zdravstvo. WHO je izjavio da postoji visok rizik od širenja koronavirusne bolesti 2019. (COVID-19) u druge zemlje širom svijeta.
WHO i javne zdravstvene vlasti širom svijeta poduzimaju mjere za suzbijanje epidemije COVID-19. Međutim, važan je i dugoročni uspjeh. Svi dijelovi našeg društva – uključujući poduzeća i poslodavce – moraju igrati ulogu ako želimo zaustaviti širenje ove bolesti.
>>Coronavirus – vodič za poslodavce
Kako se širi COVID-19
Kad netko tko ima COVID-19 kašlje ili izdahne, ispušta kapljice zaražene tekućine. Većina tih kapljica pada na obližnje površine i predmete – poput stolova ili telefona. Ljudi bi se mogli zaraziti COVID-19 dodirom zagađenih površina ili predmeta – a zatim dodirnuvši oči, nos ili usta. Ako stoje na metar od osobe sa COVID-19, mogu je uhvatiti udahnuvši kapljice iskašljane ili izdahnute od njih. Drugim riječima, COVID-19 se širi na sličan način kao i gripa.
Većina osoba zaraženih COVID-19 ima blage simptome i oporavlja se. Međutim, neki će doživjeti ozbiljniju bolest i možda će trebati bolničku njegu. Rizik od ozbiljnih bolesti raste s godinama: čini se da su osobe starije od 40 godina ranjivije od osoba mlađih od 40 godina. Ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom i ljudi sa stanjima poput dijabetesa, bolesti srca i pluća također su osjetljiviji na ozbiljne bolesti.
Trenutno stanje širenja coronavirusa u svijetu možete pratiti ovdje.
Jednostavni načini za sprečavanje širenja COVID-19 na vašem radnom mjestu
Postoji cijeli niz mjera koje ne zahtijevaju značajne financijske izdatke, a koje će pomoći spriječiti širenje infekcija na vašem radnom mjestu, poput prehlade, gripe i želučanih viroza, te zaštititi vaše kupce, izvođače i zaposlenike.
Poslodavci bi trebali početi implementirati ove mjere odmah, čak i ako COVID-19 nije stigao u zajednice u kojima posluju. S time već mogu smanjiti radne dane izgubljene zbog bolesti i zaustaviti ili usporiti širenje COVID-19 ako stigne na neko od vaših radnih mjesta.
▪ Provjerite jesu li radna mjesta čista i higijenska
◦ Površine (npr. stolovi i radne površine) i predmete (npr. telefoni, miševi, tipkovnice) potrebno je redovito brisati dezinfekcijskim sredstvima
◦ Zašto? Jer kontaminacija na površinama koje dodiruju zaposlenici i kupci jedan je od glavnih načina širenja COVID-19
▪ Promičite redovito i temeljito pranje ruku od strane zaposlenika, izvođača i kupaca
◦ Stavite sredstva za čišćenje na istaknuta mjesta u vašim uredima. Osigurajte da se njihove količine redovno dopunjavaju.
◦ Istaknite plakate koji promoviraju pranje ruku – potražite ih na www.WHO.int ili u lokalnom Domu zdravlja
▪ Kombinirajte to s drugim mjerama komunikacije, kao što su pružanje smjernica službenika za zaštitu na radu, sastanci sa zaposlenicima te interno promicanje pranja ruk
▪ Osigurajte da osoblje, izvođači i kupci imaju pristup mjestima na kojima mogu oprati ruke sapunom i vodom
▪ Zašto? Jer pranje ubija virus na vašim rukama i sprječava širenje COVID-19
▪ Promičite dobru respiratornu higijenu na radnom mjestu
▪ Osigurajte da su na vašim radnim mjestima dostupne maske za lice (Obične kirurške maske za lice umjesto N95 maski za lice) i / ili papirnate maramice, za one kojima krene curenje iz nosa ili kašalj na poslu, zajedno sa zatvorenim kantama za higijensko odlaganje
▪ Zašto? Jer dobra respiratorna higijena sprječava širenje COVID-19
• Obavijestite zaposlenike prije odlaska na poslovna putovanja
• Obavijestite svoje zaposlenike, izvođače i kupce da, ako se COVID-19 počne širiti u vašoj zajednici, svatko s čak blagim kašljem ili niskom temperaturom (37,3 C ili više) mora ostati kod kuće. Oni bi također trebali ostati kod kuće (ili raditi od kuće) ako su u međuvremenu uzimali jednostavne lijekove, poput paracetamola / acetaminofena, ibuprofena ili aspirina, a koji mogu prikriti simptome infekcije
▪ Nastavite komunicirati i promovirati poruku da ljudi trebaju ostati kod kuće, čak i ako imaju samo blage simptome COVID-19
▪ Istaknite plakate s ovom porukom na svojim radnim mjestima. Kombinirajte to s drugim komunikacijskim kanalima koji se obično koriste u vašoj organizaciji ili tvrtki
▪ Vaše službe za zaštitu zdravlja, lokalno tijelo javnog zdravstva ili drugi partneri možda su razvili materijale za promidžbu za promociju ove poruke – kontaktirajte ih
▪ Jasno objasnite zaposlenicima da će ovo vrijeme moći računati kao bolovanje
U slučaju putovanja van zemlje
Prije putovanja
▪ Provjerite imaju li vaša organizacija i zaposlenici najnovije informacije o područjima u kojima je COVID-19 proširen. Možete ih pronaći na: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports/
▪ Na temelju najnovijih informacija, vaša organizacija treba procijeniti prednosti i rizike povezane s predstojećim planovima putovanja
▪ Izbjegavajte slanje zaposlenika koji mogu biti izloženi većem riziku od ozbiljnih bolesti (npr. starijih zaposlenika i osoba s medicinskim stanjima poput dijabetesa, bolesti srca i pluća) na područja u kojima se širi COVID-19
▪ Obavezno informirajte sve osobe koje putuju na lokacije u kojima je potvrđen COVID-19 od strane kvalificiranog stručnjaka
▪ Razmislite o opskrbi zaposlenika koje očekuje putovanje s malim bocama (ispod 100 cl) sredstva za čišćenje na bazi alkohola. To može olakšati redovito pranje ruku.
Tijekom putovanja
▪ Potaknite zaposlenike da redovito peru ruke i drže se najmanje jedan metar od ljudi koji kašlju ili kišu
▪ Osigurajte da zaposlenici znaju što učiniti i kome se obratiti ako se osjećaju loše tijekom putovanja
▪ Osigurajte da vaši zaposlenici poštuju upute lokalnih vlasti zemalja u koje putuju. Ako im, na primjer, lokalna vlast kaže da ne idu negdje, oni bi se toga trebali pridržavati. Vaši zaposlenici trebali bi se pridržavati lokalnih ograničenja putovanja, kretanja ili velikih okupljanja
Po povratku s putovanja
▪ Zaposlenici koji su se vratili s područja u kojem se širi COVID-19, trebali bi pratiti simptome 14 dana i mjeriti temperaturu dva puta dnevno.
▪ Ako imaju čak blagi kašalj ili nisku temperaturu (tj. temperaturu od 37,3 C ili više), trebali bi ostati kod kuće i izolirati se od okoline. To znači izbjegavanje bliskog kontakta (metar ili bliže) s drugim ljudima, uključujući članove obitelji. Oni bi također trebali nazvati svog pružatelja zdravstvenih usluga ili lokalnu javnozdravstvenu službu, dajući im detalje o nedavnim putovanjima i simptomima.
Priprema vaše tvrtke u slučaju da COVID-19 stigne u vašu zajednicu
▪ Razvijte plan što učiniti ako netko oboli od COVID-19 na nekom od vaših radnih mjesta
▪ Plan treba obuhvatiti smještavanje bolesne osobe u sobu ili prostor u kojem su izolirane od drugih na radnom mjestu, ograničavajući broj ljudi koji imaju kontakt s bolesnom osobom i kontaktirajte lokalnu javnozdravstvenu ustanovu
▪ Razmislite o tome kako prepoznati osobe koje su u riziku i podržati ih, bez pozivanja na stigmu i diskriminaciju njihovom radnom mjestu.
▪ Obavijestite lokalni Zavod za javno zdravstvo ili Dom zdravlja o tome da razvijate plan i tražite njihovu podršku
▪ Promičite rad na daljinu u cijeloj organizaciji. Ako u vašoj zajednici postoji epidemija COVID-19. Teleworking će vam pomoći da vaše poslovanje nastavi neometano s radom dok vaši zaposlenici ostaju zaštićeni.
▪ Razvijte plan izvanrednih situacija i kontinuiteta poslovanja za epidemiju u zajednicama u kojima poslujete
▪ Plan će pomoći pripremi vaše organizacije za mogućnost izbijanja COVID-19 na radnom mjestu. Plan također može biti valjan za druge zdravstvene slučajeve.
▪ Plan bi se trebao baviti načinom održavanja poslovanja, čak i ako značajan broj zaposlenika, izvođača i dobavljača ne može doći na vaše mjesto poslovanja – bilo zbog lokalnih ograničenja putovanja ili zbog bolesti
▪ Obavijestite svoje zaposlenike i izvođače o planu i pobrinite se da su svjesni onoga što trebaju učiniti – ili ne učiniti – prema planu. Naglasite ključne točke poput važnosti udaljavanja s mjesta rada čak i ako imaju samo blage simptome ili su morali uzimati jednostavne lijekove (npr. paracetamol, ibuprofen), a koji mogu prikriti simptome
▪ Osigurajte da se vaš plan bavi i mentalnim zdravljem i socijalnim posljedicama slučaja COVID-19 na radnom mjestu ili u zajednici i ponudite informacije i podršku.
▪ Za mala i srednja poduzeća bez velike organizacijske strukture razvijte planove s lokalnim zdravstvenim i socijalnim službama prije hitnosti
▪ Vaše lokalno ili državno tijelo za javno zdravstvo možda će vam moći pružiti podršku i dati smjernice u izradi vašeg plana.
Bolovanje u slučaju karantene ili samoizolacije
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokriva u cijelosti troškove zdravstvenih usluga odnosno zdravstvene zaštite u vezi sa zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja.
Drugim riječima, HZZO snosi troškove za osobe kojima je samoizolaciju kod kuće ili u karantenu u bolnici odredio nadležni epidemiolog ili granični sanitarni inspektor. U tom slučaju, na temelju medicinskih indikacija, izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite utvrđuje privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad.
Za osobe kojima se utvrdi privremena nesposobnost za rad zbog samoizolacije ili karantene otvara se bolovanje na račun države od prvog dana (za razliku od “klasičnog” bolovanja), a naknada koju osoba dobiti za vrijeme provedeno u samoizolaciji ili karanteni ne može biti veća od 4257,28 kuna mjesečno. To je iznos mjesečne plaće za puno radno vrijeme koji će isplatiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. To pak znači da će osobe koje inače imaju veću plaću od navedene dobiti naknadu manju od uobičajene plaće.
No, ako zaposleniku mjere izolacije nije odredio nadležni epidemiolog ili granični sanitarni inspektor, nego s posla izostaje prema nalogu poslodavca ili u dogovoru s njim, nema indikacija da bi se utvrdila privremena nesposobnost za rad pa tako nema ni prava na naknadu plaće na teret HZZO-a.
Osiguranici HZZO-a koji se u izolaciji ili karanteni nađu u državama članicama Europske unije imaju također pravo na svu potrebnu neodgodivu zdravstvenu zaštitu pod istim uvjetima kao i osiguranici države u kojoj borave, a troškove pokriva HZZO-a.
“Što se tiče troškova karantene u državama članicama EU-a, ovisi kako je to regulirano u sustavu osiguranja te države. U svakom slučaju, HZZO će biti obvezan refundirati sve troškove koje u državi boravka podmiri zdravstveno osiguranje te države, sukladno svojim propisima, jer se neupitno radi o neodgodivoj zdravstvenoj zaštiti’, pojašnjava HZZO-
Zapamtite!
Sada je vrijeme za pripremu za COVID-19. Jednostavne mjere opreza i planiranje čine veliku razliku. Promptna akcija će vam pomoći da zaštitite svoje zaposlenike i poslovanje.
Izvori:
1. https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports/
2. https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019
3. https://www.epi-win.com/
Zbog povećanog interesa javnosti i medija, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo svakoga će dana u 15 sati na svojim mrežnim stranicama objaviti najnovija saznanja u vezi koronavirusa.
Trenutno stanje širenja koronavirusa u svijetu možete pratiti ovdje.
