Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa član Izvršnog odbora HUP-a Boris Drilo komentirao je informacije o mjerama pomoći kojima Vlada namjerava pomoći gospodarstvu i građanima u vremenu rekordne inflacije i energetske krize.
Sveobuhvatni paket mjera pomoći vrijedan navodno 6 milijardi kuna predviđa subvencioniranje troškova električne energije obrtnicima i malim poduzetnicima koji troše do 100.000 kWh godišnje. Drilo upozorava kako bi mjere trebale obuhvatiti i velike poduzetnike.
“To je ono što mi zapravo nismo htjeli vidjeti. Htjeli smo da paket mjera ide široko na sve segmente gospodarstva, zato što su oni međusobno povezani. Imamo tri nosiva stupa gospodarstva u Hrvatskoj: malo i mikro poduzetništvo, srednje poduzetništvo i veliko poduzetništvo i ako djelujete samo na dva od ova tri, de facto ovaj treći može onda početi djelovati negativno i na prvi i na drugi. Ovaj prvi segment mjera vidimo kao nekakvu reakciju na akutan problem”, rekao je Drilo.
Škole, vrtići, domovi za starije i nezbrinutu djecu, fakulteti, bolnice te vjerske zajednice i udruge trebali bi električnu energiju plaćati po sitoj tarifi kao kućanstva. Navodno će ponovno ići i potpore za očuvanje radnih mjesta preko HZZ-a, poput onih koje su uvedene zbog koronakrize, a visina potpore bila bi 4000 kuna po radniku.
.
“Potpora je dobra ako su stvari već otišle toliko loše da se ne može djelovati samo na ishodište problema”, smatra Drilo. “Zalažemo se da se djeluje na izvoru problema, da probamo što je moguće više očuvati gospodarsku aktivnost na što je moguće višoj razini, što zapravo znači investicije’, naglasio je.
U HUP-u smatraju da je država trebala ranije reagirati. “Svaki dan, svaki tjedan je gubitak. Poduzetnici se moraju snalaziti ili odustajati od investicija, moraju gledati što će napraviti s plaćama zaposlenika. Znate ujedno da su plaće izložene. Ako vi kao poduzetnik imate visoku cijenu, onda ne možete djelovati na plaće kao što biste možda trebali, željeli i mogli, jer ste izloženi riziku za koji u ovom trenutku ne znate koliko je velik i koliko će dugo trajati.”
Objasnio je da su poskupljenja krenula još od pandemije koronavirusa i da su tada plaćali struju 70 eura/MWh, a da se trenutno cijene kreću i do 700 eura/MWh. HUP je u srpnju uputio Vladi prijedlog mjera, među kojima je bila stavka da se poveća udio gospodarstva koji je obuhvaćeno mjerama, što su, kaže i postigli. Drugi prijedlog je bio ograničavanje cijene električne energije na maksimalno 150 eura/MWh za sve gospodarske subjekte do kraja godine.
“Još uvijek ne znamo je li usvojen i za ovaj segment. Nedostaju ti provedbeni mehanizmi. Radi li se tu o ograničavanju cijene električne energije ili o vaučerima koji će onda omogućiti poduzetnicima da plaćena cijena na kraju bude niža od nominalne. Treća stvar koju smo zagovarali je da se ubrzaju mjere investiranja u energetsku efikasnost i u obnovljive izvore energije’, rekao je Drilo za Media servis.
