Natječaj za odabir izvođača za gradnju preostalih dviju traka dionice buduće autoceste Križišće – Žuta Lokva, od Selca do Novog Vinodolskog, bit će raspisan početkom iduće godine, najavio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prilikom obilaska gradilišta obilaznice Novog Vinodolskog.
Obilaznica Novog Vinodolskog se gradi kao brza cesta, s dvije sjeverne trake buduće autoceste, na dionici Selce – Novi Vinodolski. No, potkraj prošle godine raspisan je natječaj za gradnju punog profila autoceste od Križišća do Selca, pa se paralelno projektira i priprema izgradnje punog profila autoceste od Selca do Novog.
“Hrvatske autoceste projektiraju i nastavak, od Novog prema Senju i od Senja do Vratnika, odnosno Žute Lokve. Sve dionice su ili u izgradnji, ili je za njih raspisan natječaj, ili su u projektiranju”, rekao je Butković.
Vrijednost radova na izgradnji obilaznice Novog Vinodolskog je 63 milijuna eura, a izvođač radova je zajednica ponuđača predvođena slovenskom tvrtkom CPG Kolektor. Radovi su započeti 2022. godine, a trebali bi biti završeni početkom 2026.
Predsjednik uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan rekao je kako je riječ o vrlo složenom gradilištu, sa zahtjevnim objektima i zahvatima: „Imamo tunel, dug više od 800 metara, od čega je probijeno već više od polovice, kao i vijadukt Ričina, dug više od tisuću metara, gdje traju završni radovi na sedam temeljnih mjesta budućih stupova na koje će biti položena gornja konstrukcija vijadukta”.
Ukupna duljina zahvata je 9,8 kilometara, od čega je 6,5 kilometara na trasi buduće autoceste, a gotovo 3,5 kilometra se odnosi na spojeve s državnim cestama.
Uz natječaj za dionicu Križišće – Selce, Hrvatske autoceste raspisale su natječaj za prvu fazu autoceste do Dubrovnika. Financijskim restrukturiranjem i odlukama vlade Hrvatske autoceste su postale financijski stabilne i mogu realizirati ove projekte, rekao je ministar Butković.
Uz jadransko-jonski pravac, u narednom razdoblju u fokusu će biti izgradnja treće trake na autocesti A1 između Karlovca i Zagreba, proširenje zagrebačke obilaznice te izgradnja brzih cesta u splitsko-dalmatinskoj županiji i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje pojedini gradovi koji su sjedišta županija, poput Požege, nemaju odgovarajući pristup autocestama, dodao je ministar.
