Proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u prosincu 2021. u usporedbi sa studenim 2021. više su za 0,1 posto, a u odnosu na prosinac 2020. više su za 5,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Ako usporedimo proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u prosincu 2021. s prosjekom 2015., tada su više za 10,0 posto.
Indeks proizvođačkih cijena građevinskog materijala u laganom je porastu od početka 2017. godine, no rast je ubrzan od proljeća prošle godine. Tomu je prethodilo razdoblje relativno stabilnih cijena građevinskog materijala od proljeća 2013. do kraja 2016. godine, uz blagi pad tijekom 2015. godine.
Najveći rast cijena građevinskog materijala u ovom stoljeću zabilježen je u prvoj polovici 2008. godine.
Prema dostupnim statistikama DZS-a najveći rast cijena građevinskog materijala na godišnjoj razini zabilježen je ratne 1993. kada je verižni indeks rasta iznosio 2037,3, a slijedi 1989. kada je indeks iznosio 1549,9.
Oni stariji sjetit će se da je 1989. bila godina hiperinflacije. Tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ Ante Marković u saveznoj Skupštini SFRJ u prosincu 1989. godine iznio je ambiciozan program gospodarske reforme s osnovnim ciljem, obaranjem hiperinflacije. Markovićeva je vlada smanjila inflaciju s 56 posto mjesečno u prosincu 1989. na 17,3 posto u siječnju 1990., te 8,4 posto u veljači i 2,4 posto u ožujku 1990.
Cijene građevinskog materijala od 1995. i završetka rata su se ustabilile. U razdoblju od 1996. do 1998. su čak padale, a nakon toga su rasle jednoznamenkastom stopom do već spomenute 2008. godine. U kolovozu 2008. cijene su u usporedbi s baznom 2005. godinom bile više za 25 posto.
