COP26: Dogovor o smanjenju emisije metana i Deklaraciji o korištenju šuma

Uskoro će u svemir biti lansiran satelit koji će pratiti emisije metana i redovito ih prijavljivati, Europska komisija uvest će pravila za mjerenje i prijavljivanje tih emisija, pravila za ispuštanje metana i za otkrivanje curenja metana te zatvaranje tih rupa

59
emisija metana

Završen je prvi dio 26. konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) koja se održava u Glasgowu u okviru kojeg su o problemu razgovarali svjetski čelnici. Oni sada odlaze iz Glasgowa, a u nastavku konferencije glavnu riječ vodit će pregovarači.

U utorak su postignuta dva važna dogovora: donesena je Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta te Sporazum o smanjenju ispuštanja metana, plina koji je odgovoran za otprilike četvrtinu zagrijavanja planeta.

Metan je izuzetno agresivan staklenički plin koji nastaje poljoprivrednim i stočarskim aktivnostima, no najviše iz fosilnih izvora energije – nafte i plina. Ograničenje emisije metana najbrža je strategije za postizanje cilja iz Pariza – ograničavanja zagrijavanja planeta na najviše dva posto.

“Najveći potencijal za smanjenje je bez sumnje u energetskom sektoru i zato će Europska komisija sljedećeg mjeseca donijeti prijedlog o smanjenju emisije metana. Uvest ćemo pravila za mjerenje i prijavljivanje tih emisija, pravila za ispuštanje metana i pravila za otkrivanje curenja metana te zatvaranje tih rupa. Naravno, i naša zajednička poljoprivredna politika obraća pozornost na smanjenje emisije metana”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Uskoro će u svemir biti lansiran satelit koji će pratiti emisije metana i redovito ih prijavljivati, a Međunarodna energetska agencija (IEA) nedavno je objavila izvješće u kojem navodi da naftna i plinska industrija uz pomoć dostupnih tehnologija mogu ograničiti emisiju metana za 70 posto, i to najvećim dijelom bez dodatnih troškova.

Hrvatska će prestati koristiti ugljen do 2033.

U svom govoru predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković najavio je da će Hrvatska do 2030. smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 45 posto. Ciljana godina za prestanak korištenja ugljena je 2033., no Plenković je dodao kako ćemo to nastojati postići i ranije. Jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj, Plomin 2, trebala bi biti zatvorena.

Odluka o prestanku korištenja ugljena 2033. donesena je u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva, energetike i zaštite okoliša te uz konzultacije s Hrvatskom elektroprivredom, tako bi se ostavilo dovoljno tranzicijsko razdoblje da bi se nadomjestila odnosno transformirala termoelektrana Plomin 2.

Hrvatski cilj je da do 2030. postigne stopu od 39 posto obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji, a jedan od načina kako bi se nadoknadila proizvodnja termoelektrane Plomin mogao bi biti sudjelovanje u izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško.

Ako procesi u Sloveniji budu išli u tom smjeru, logično je da Hrvatska, koja koristi energiju iz NE Krško već nekoliko desetljeća, u slučaju gradnje novog bloka nastavi to činiti i u budućnosti, rekao je Plenković.

Zbog svega što se događa s klimom treba podići svijest hrvatskih građana o klimatskim promjenama, dodao je predsjednik hrvatske Vlade. Najavio je da će do 2030. u našoj zemlji biti posađeno više od milijun dodatnih stabala godišnje te da će se u okviru borbe protiv požara uspostaviti Regionalni centar u Zadru.