Koliko ćemo ove godine potrošiti na Crni petak?

Pozitivni makroekonomski pokazatelji i rast prometa u maloprodaji koji se bilježi od početka godine ukazuju na daljnji rast potrošnje te se očekuju pozitivni trendovi na Crni petak i tijekom predblagdanske potrošnja u prosincu, mjesecu u kojem se tradicionalno ostvaruje najveći promet u maloprodaji.

U Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore procjenjuju da će ove godine promet na Crni petak doseći 137 milijuna eura, što je 10 milijuna eura više u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 127 milijuna eura. Prije dvije godine (2022.) prema podacima Porezne uprave fiskalizirano je 7,4 milijuna računa u vrijednosti 118,5 milijuna eura (893 mil. kuna).

Tradicionalno se najviše kupuju odjeća i obuća, tehnika, ali i kozmetički proizvodi, a popusti se najčešće kreću od 20 do 50 posto.

“Statistike potvrđuju da na Crni petak dio potrošača kupuje više od uobičajenog pa povećanu potrošnju očekujemo i sutra. Budući da smo svi u potrazi za povoljnijim proizvodima i uslugama, vrlo je važno paziti na vjerodostojnost ponude. Posebno kod kupovine na internetu koja je u porastu, potvrđuju rezultati istraživanja koje je proveo HGK. U posljednja tri mjeseca više od 71 posto ispitanika iz cijele Hrvatske izjasnilo se da je kupovalo online. Upravo bih zato istaknula važnost provjere kod online kupovine, posebno onih web trgovina koje imaju sjedište u inozemstvu. Za kupnju s nepoznatih stranica preporučujemo plaćanje pouzećem kad god je moguće, ali i provjeru kontakata, sjedišta te mogućnosti povrata proizvoda”, kazala je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu pri HGK.

Očekuje se i rast potrošnje za božićne i novogodišnje blagdane. U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji iznosila 3,1 milijarde eura (3.109.211.535 eura), a ove godine procjenjuje se da će prijeći 3,3 milijarde eura.

Prosječan iznos računa u trgovini u 2023. iznosio je 14,35 eura, a ove godine (do 31.10.), 15,47 eura, što je rast od 7,78 posto. Gledajući samo prošlogodišnji studeni, račun je u tom mjesecu u odnosu na prosjek godine bio veći gotovo u svim županijama. Izuzetak su Šibensko-kninska, Zadarska i Istarska županija, što je posljedica sezonskog utjecaja porasta prosječnog iznosa računa koji podiže godišnji prosjek.

Najveći porast prosječnog računa u studenom u 2023. zabilježio je Grad Zagreb, i to za 8 posto, Vukovarsko-srijemska županija za 7,8 posto, a treća po rastu je bila Osječko-baranjska županija sa 7,1 posto.

U tjednu oko Crnog petka prosječan račun prošle godine iznosio je 15,73 eura, što ukazuje na to da se promoviranim popustima kupuju proizvodi i usluge veće nominalne vrijednosti, navodi HGK.

Gledajući samo dan Crnog petka, sve županije zabilježile su rast prosječnog računa, što pokazuje da građani prepoznaju ovaj dan kao priliku za obavljanje kupovina veće vrijednosti. Najveći rast od 30 posto ostvaren je u Gradu Zagrebu, gdje je prosječan iznos računa porastao za 30 posto i iznosio je 19,49 eura. U Osječko-baranjskoj, Splitsko dalmatinskoj i Brodsko-posavskoj županiji prosječan račun je rastao 22 posto, dok su najmanje reagirali potrošači u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji s prosječnim rastom računa manjim od 10 posto.