Elektronički otpad (e-otpad) postao je veliki problem puno prije nego što nas je poharao koronavirus. To je jedan od najbrže rastućih vrsta otpada na svijetu i sadrži razne vrste otrovnih i opasnih materijala koji imaju ozbiljne negativne posljedice na naše zdravlje i okoliš ako se s njim odgovorno ne postupa.
Život danas nezamisliv nam je bez raznih elektroničkih uređaja: stolnih i prijenosnih računala, mobilnih telefona, tableta, tvrdih diskova, hladnjaka, tostera, klima uređaja i razne druge elektroničke opreme za kućanstvo i zabavu. Često zaboravljamo da u elektronički otpad pripadaju akumulatori i baterije. Bacamo istrošene baterije u smeće, ne razmišljajući o tome da bi ih trebalo zbrinuti na odgovarajući način.
Digitalna ekonomija je sve snažnija i u njoj sudjeluje sve više ljudi. Tehnologija je u fokusu gotovo svega što radimo, razvija se sve brže, pojavljuje se sve više novih uređaja (uređaji utemeljeni na IoT tehnologiji), prihodi nam rastu pa nam je i tehnologija pristupačnija.
Aktivni uređaji zastarijevaju sve brže, a stopa potrošnje elektroničkih uređaja raste svake godine – na razini pojedinca, kućanstva i poduzeća. Uz urbanizaciju i industrijalizaciju, to su ključni čimbenici koji pridonose brzom rastu e-otpada. Ubrzana digitalizacija u pandemiji sve je to ubrzala.
Svake godine količina elektroničkog otpada raste
Procjenjuje se da je u 2014. godini nastalo 44,4 milijuna Mt e-otpada. Prema UN-ovom Globalnom monitoru e-otpada 2020. u samo pet godina ta brojka porasla je za 21 posto, dosegnuvši u 2019. godini 53,6 milijuna Mt. Nažalost, podaci ukazuju da je samo 17,4 posto tog otpada prikupljeno i ispravno reciklirano.
Ukupno se svake godine generira četiri posto elektroničkog otpada više, Na temelju tih podataka izvješće UN-a predviđa da će do 2030. količina elektroničkog otpada porasti na 75 milijuna Mt, a do 2050. na 110 milijuna Mt. Ove projekcije nastale su prije pandemije i ne uzimaju u obzir njen utjecaj.
U pandemiji je rast količine elektroničkog otpada ubrzan. Tvrtke su nabavljale novu opremu kako bi zaposlenicima omogućili rad od kuće. Škole su pokretale digitalne platforme i nabavljale uređaje kako bi nastavnicima i učenicima olakšale učenje na daljinu. Građani i njihove obitelji okrenuli su se aplikacijama na svojim pametnim uređajima da bi ostali povezani jedni s drugima. Neki su i sami zbog prelaska na rad od kuće zanavljalii stariju opremu, prije svega računala i perifernu opremu, ali i pametne telefone.
Stari uređaji su se uglavnom bacali. Taj ogromni priljev nove tehnologije potaknut će za nekoliko godina novi val elektroničkog otpada. I to je taj dodatak prethodnim projekcijama o količini e-otpada.
Najgore rješenje je da elektronički otpad završi na odlagalištu. Ti su uređaji puni zlata, bakra, olova, srebra, kositra, platine i drugih plemenitih metala koji ako završe u prirodi mogu kontaminirati tlo, zagaditi izvore vode i ugroziti prehrambene lance. Olovo, na primjer, ako se nađe u okolišu, može prouzročiti trovanje ljudske krvi, oštećenje bubrega te središnjeg i perifernog živčanog sustava.
Opasan otpad ili korisne sirovine
No, ti opasni materijali koje sadržavaju elektronički uređaji su korisne sirovine ako se izvade iz starih uređaja i ponovno upotrijebe. Drugim riječima, elektronički otpad treba zbrinuti na odgovarajući način i reciklirati. Tako se, osim što se ti potencijalni zagađivači uklanjaju iz okoliša, smanjuje potreba za vađenjem ovih rijetkih (i skupih) elemenata koji su nam potrebni za proizvodnju novih elektroničkih uređaja. Zbog toga morate biti sigurni da svoj elektronički otpad pravilno odlažete, a to znači da ga svakako treba odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada.
Posebno treba istaknuti litij-ionske baterije koje možemo naći u uređajima poput mobilnih telefona, prijenosnih računala, tableta, električnih četkica za zube… Ako ove baterije ne budu pravilno zbrinute i završe u reciklažnom centru ili u kanti za uredski otpad, mogu uzrokovati požar u pogonima za reciklažu prilikom obrade.
Procjenjuje se da svakog dana samo u Europi 160.000 računala završi na odlagalištima otpada. Gotovo tri četvrtine njih moglo bi se obnoviti i ponovno upotrijebiti, dok bi se velik dio od preostalih 25 posto mogao iskoristiti za nove dijelove i reciklirati na održiv način.
Kružno gospodarstvo
Recikliranje, obnova i ponovna upotreba pokreću kružno gospodarstvo. Kružni pristup daleko je održiviji i manje šteti našem ekosustavu. Njime se također smanjuje potražnja za novom tehnologijom, što znači da se smanjuje potreba za novoproizvedenim uređajima. To je korisno jer je proizvodnja električne opreme izuzetno štetna po okoliš i zahtjevna po pitanju resursa.
Recikliranje e-otpada doprinosi postizanju ugljično neutralnog otiska, čemu također težimo. Britansko istraživanje pokazalo je da bi samo Velika Britanija s odgovornim odlaganjem i recikliranjem mogla uštedjeti 2,8 milijuna tona emisije CO2. To je ekvivalent micanju s ceste 1,3 milijuna automobila.
U Hrvatskoj građani mogu elektronički otpad mogu osobno dostaviti u najbliže reciklažno dvorište ili u trgovinu gdje će prodavatelj zamijeniti uređaj prilikom prodaje, u odnosu jedan-za-jedan, i preuzeti stari uređaj bez naknade.
Štedne žarulje je prodavatelj od građana obvezan preuzimati bez naknade i obveze kupnje i bez obzira na proizvođača i tip žarulje. U reciklažnim dvorištima, koja se nalaze u mnogim gradovima, e-otpad se privremeno skladišti do trenutka preuzimanja od strane ovlaštenog skupljača.
Cijeli tekst možete pročitati na portalu tehnoeko.com.hr
