Ovogodišnji rast EURIBOR-a zasad ne utječe na kretanje prosječnih kamatnih stopa na postojeće kredite stanovništvu u Hrvatskoj, ponajprije zbog znatnog udjela kredita odobrenih uz fiksnu kamatnu stopu kao i onih vezanih uz NRS (Nacionalna referentna stopa). Međutim, rast EURIBOR-a mogao bi se postupno odraziti na kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR, što bi utjecalo na trošak otplate kredita u ovisnosti o karakteristikama svakoga pojedinoga kredita, ponajprije o preostaloj ročnosti do dospijeća.
Iako su dužnici koji drže kredite s duljim ročnostima izloženiji kamatnom riziku, zakonsko ograničenje najviše dopuštene kamatne stope, koja je niža za stambene kredite u odnosu na ostale potrošačke kredite, štiti dužnike u kratkom roku, pa bi se simulirani učinci porasta tereta otplate mogli materijalizirati sporijom dinamikom kod stambenih nego kod ostalih potrošačkih kredita, navodi Hrvatska narodna banka u pubikaciji Makroprudencijalna dijagnostika.
EURIBOR, koji predstavlja kamatne stope različite ročnosti (do 1 godine) po kojima se najveće banke u europodručju međusobno financiraju, pretežito odražava očekivanja o kretanju ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke u relevantnom horizontu. Nakon višegodišnjeg razdoblja u kojemu je EURIBOR imao negativne vrijednosti, u 2022. započeo je njegov rast, koji se ubrzao u drugoj polovini godine. Tako je šestgomjesečni EURIBOR 6M, koji je najčešća referentna kamatna stopa za domaće kredite kućanstvima vezane uz EURIBOR, od siječnja do kraja rujna ove godine porastao za 2,39 postotnih bodova (s –0,5% na 1,85%). Još je snažnije porastao dvanestomjesečni EURIBOR 12M, koji se kao referentni promjenjivi parametar rabi malo rjeđe: u istom razdoblju povećan je za 3,12 postotnih bodova te je krajem rujna dosegnuo 2,63 posto.
Zbog visoke zastupljenosti kredita s fiksnom stopom, kao i onih vezanih uz Nacionalnu referentnu stopu, zasad u agregatnim podacima o kretanju kamatnih stopa nije vidljiv porast kamatnih stopa na nove, kao ni na postojeće kredite stanovništvu. Međutim, u kolovozu 2022. prosječna kamatna stopa na kredite kojima je kamatna stopa promjenjiva i vezana uz EURIBOR počinje rasti kao odraz kretanja tog parametra u prvoj polovini godine (Slika 2.). Kod gotovinskih nenamjenskih kredita prosječna kamatna stopa porasla je sa 6,21 posto u srpnju na 6,49 posto u kolovozu. S druge strane, kamatne stope na stambene kredite vezane uz EURIBOR neznatno su porasle.
Uz šestomjesečni EURIBOR vezano je ukupno oko 55% glavnice kredita stanovništvu kojima je kamatna stopa vezana uz EURIBOR (uključujući i one s razdobljem fiksiranja), odnosno oko 80% glavnice kredita kojima je kamatna stopa trenutno promjenjiva i vezana uz EURIBOR
Intenzitet kojim će se porast EURIBOR-a prelijevati na kamatne stope na stambene kredite ograničen je zakonskim odredbama, prema kojima najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita u određenoj valuti (zasebno za HRK, EUR i CHF), uvećane za trećinu. Pritom, na većinu se stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR primjenjuje stopa koja je vrlo blizu, odnosno na samom ograničenju maksimalne kamatne stope, pa daljnji rast kamatnih stopa na stambene kredite u kratkom roku nije izgledan. Za ostale kredite potrošačima najviša dopuštena kamatna stopa ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita u određenoj valuti (zasebno za HRK, EUR i CHF) uvećane za jednu polovinu, pa kod nestambenih kredita postoji mogućnost rasta kamatne stope i u kratkom roku.
Na kraju protekle godine otprilike 76.500, odnosno 7,2 posto potrošača imalo je oko 14,7 milijardi kuna, čija je kamatna stopa vezana uz EURIBOR, odnosno oko 11 posto preostale glavnice ukupnih kredita stanovništvu. Pritom, gotovo 42 tisuće potrošača ima stambene kredite s kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR i čine oko 20 posto ukupnog broja fizičkih osoba sa stambenim kreditom. Kada bi se ostvario u višegodišnjem razdoblju, daljnji rast kamatnih stopa na kredite vezane uz EURIBOR nekima bi od potrošača mogao u znatnoj mjeri povećati trošak otplate.
U Tablici 1. i na slici 3. dane su procjene rasta troška otplate kredita vezanih uz EURIBOR u slučaju rasta kamatnih stopa na te kredite za 3 postotna boda. Tako bi kod stambenih kredita s trenutno promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR za 28 posto kredita (10.124 partije) trošak otplate porastao za više od 20 posto, što je prosječno 7882 kune godišnje. Među njima bi otplate najviše porasle potrošačima čiji krediti imaju dugo preostalo dospijeće, pa bi trošak otplate kredita najdulje ročnosti (više od 20 godina) prosječno porastao za više od 30 posto, odnosno za 9808 kuna. S druge strane, zbog kraće ročnosti, kod nestambenih kredita porast troška otplate bio bi znatno manji. Tek bi za 440 partija (1%) porast bio viši od 20 posto, dok bi za većinu bio manje izražen.
Utjecaj porasta referentnog parametra, u promatranom slučaju EURIBOR-a, na ratu kredita ovisi o karakteristikama svakoga pojedinoga kredita, a ponajviše o preostaloj ročnosti do dospijeća. U Tablici 2. dan je pregled iznosa glavnice, broja kreditnih partija te procijenjenoga nominalnoga i relativnog porasta troška otplate za pretpostavljeni rast kamatnih stopa od 3 p. b., u odnosu na preostalo dospijeće stambenih kredita. Navedena tablica ilustrira kako je dospijeće ključan parametar koji utječe na kamatni rizik za potrošača, pa tako potrošači koji drže kredite duljeg dospijeća mogu, u slučaju rasta kamatnih stopa, očekivati i veći relativni porast troška otplate. Tako porast kamatne stope za 3 postotna boda povećava ratu kredita s preostalom ročnošću od 10 godina za otprilike 13 posto, dok se rata kredita s preostalom ročnosti od približno 20 godina povećava za malo više od 26 posto. Prosječno, u portfelju stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR, za svaku dodatnu godinu preostalog dospijeća relativni trošak otplate prosječno raste za oko 1,3 postotna boda.
Porast kamatnih stopa na europskom tržištu na kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj prenosi se tek postupno, ograničen rastom prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita. Taj bi se rast mogao ubrzati ako porastu kamatne stope na nove kredite ili banke krenu dizati kamatne stope na depozite, što bi se odrazilo na kretanje NRS-a. Važno je spomenuti i da se učinak porasta kamatnih stopa na kredite vezane uz EURIBOR može ublažiti pojedinačnim odlukama banaka, pri čemu neke aktivno nude dužnicima zaštitu od kamatnog rizika fiksiranjem kamatne stope. Potrošači mogu i sami prikupiti informacije o mogućnostima i uvjetima zaštite od porasta EURIBOR-a i drugih referentnih stopa kod vlastite banke, kao i kod ostalih banaka koje posluju na tržištu (vidi Informativnu listu ponude kredita). Zaštitu od kamatnog rizika olakšava i činjenica da su tržišne kamatne stope i nadalje na povijesno niskim razinama.
