Kreditne institucije u Hrvatskoj – 19 banaka i jedna stambena štedionica – u prvom su tromjesečju 2026. godine ostvarile neto dobit od 419,7 milijuna eura, što je 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Prema HNB-u, rast dobiti u cijelosti je rezultat jednokratnog učinka prihoda ostvarenog prodajom vlasničkih udjela jedne banke. Zbog toga su poboljšani i pokazatelji profitabilnosti bankovnog sustava – prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) 17,2 posto.
HNB nije naveo o kojoj je banci riječ, no prema javno dostupnim financijskim izvješćima Erste banka je početkom godine dovršila prodaju društva Erste Card Club, ostvarivši pritom značajan jednokratni prihod.
Od ukupno 20 kreditnih institucija, njih 19 poslovalo je s dobiti, dok je gubitak od 339 tisuća eura zabilježila samo J&T banka.
Najveću dobit ostvarila je Zagrebačka banka, u iznosu od 135,8 milijuna eura. Slijedi Erste & Steiermärkische banka sa 121,7 milijuna eura, dok je Privredna banka Zagreb (PBZ) treća s dobiti od 65,4 milijuna eura.
Među ostalim većim bankama, OTP banka ostvarila je dobit od 38 milijuna eura, Raiffeisenbank Austria 18,6 milijuna eura, Hrvatska poštanska banka (HPB) 15,2 milijuna eura, a Addiko banka 10,3 milijuna eura.
Imovina banaka pala na 90 milijardi eura
U prvom tromjesečju 2026. ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se za 1,2 posto u odnosu na kraj 2025. godine te je iznosila 90 milijardi eura. Pad imovine zabilježen je kod većine kreditnih institucija.
Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se za 0,7 milijardi eura, odnosno jedan posto. Najveći pad zabilježen je kod visokolikvidnih sredstava, odnosno sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju. Istodobno se nastavio rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava.
Neprihodonosni krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 0,5 posto, ponajprije zbog smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, dok su u segmentu kućanstava blago porasli.
Loši krediti pod kontrolom, kapital i likvidnost ostaju snažni
Udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju ožujka ostao je nepromijenjen u odnosu na kraj prošle godine te je iznosio 2,3 posto.
Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati kod nefinancijskih društava, gdje je udio NPL-ova smanjen s 3,7 na 3,4 posto. Kod kućanstava je taj pokazatelj ostao stabilan na razini od 3,3 posto.
HNB ističe da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava i dalje na visokim razinama. Stopa ukupnoga kapitala blago se smanjila s 22,9 na 22,5 posto, no sve kreditne institucije i dalje znatno premašuju propisani minimalni prag od osam posto.
Visoka je ostala i likvidnost bankovnog sustava. Sve kreditne institucije zadovoljavale su minimalni zahtjev koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) od 100 posto, dok je prosječni LCR na kraju 2025. iznosio 199,7 posto.
Pad kamatnih prihoda, rast naknada i provizija
Prema podacima HNB-a, kamatni prihodi banaka u prvom su tromjesečju dosegnuli 746,8 milijuna eura, što je nešto manje od 752 milijuna eura koliko su iznosili u istom razdoblju prošle godine.
S druge strane, prihodi od naknada i provizija nastavili su rasti. U prva tri mjeseca ove godine dosegnuli su 218,9 milijuna eura, što je za oko 6,3 milijuna eura više nego u prvom tromjesečju 2025.
To se dogodilo unatoč zakonskim izmjenama koje su početkom godine građanima omogućile otvaranje računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga. Prema dostupnim podacima, više od 100 tisuća građana aktiviralo je takve račune tijekom prva tri mjeseca godine, no za sada to nije utjecalo na smanjenje prihoda banaka od naknada i provizija.
