Gotovinu koristimo za male iznose, a za ostalo se sve više oslanjamo na kartice, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard proveo GfK Hrvatska. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom trgovine – skoro svi koriste kartice, sve više kupuju online, a beskontaktno ih plaća sedam puta više nego prije četiri godine.
Udio korisnika kartica među korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj i dalje rate – dosegnuo je 95 posto. U rujnu 2017. iznosio je 92 posto, a ukupnom porastu u proteklom razdoblju najviše je pridonijelo povećanje broja korisnika kreditnih kartica – s 51 posto na 58 posto.
Ipak, neke se stvari nisu toliko mijenjale. Kao i u proteklih nekoliko godina, u prosječnom hrvatskom novčaniku nalazi se nešto manje od tri kartice (2,7). Značajan broj korisnika kartica (48%) ima tri ili viš kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika.
Kartice u prosjeku više koriste oni s mjesečnim prihodima iznad 5.500 kuna, građani stariji od 40 godina te muškarci. Kartice s odgodom plaćanja i revolving kartice su uglavnom popularnije među onima s mjesečnim prihodima većim od 9.000 kuna.
Plaćanje karticama na prodajnom mjestu
Ispitanici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu pa ih tako 95 posto karticama plaća više puta mjesečno, trećina nekoliko puta tjedno, a četvrtina (26%) svakodnevno. Plaćanje karticom na prodajnim mjestima još je češće kod korisnika kreditnih kartica – 29 posto ih rabi svakodnevno, a 37 posto nekoliko puta tjedno.
Na bankomatima se kartice koriste ipak nešto rjeđe. Tako ih 41 posto ispitanika rabi jednom do dva puta tjedno, 25 posto jednom so dva puta mjesečno, dok ih 20 posto koristi nekoliko puta tjedno.
U protekle četiri godine korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica poraslo je više od sedam puta te sada iznosi 73 posto. Taj je udio još veći među onima s mjesečnim prihodima večim od 12.000 kuna (85%), onima iz sjeverne Hrvatske (81%) te Istre i Primorja (78%).
Brzina i jednostavnost beskontaktnog plaćanja
Većina korisnika beskontaktno plaća na tjednoj bazi, više od četvrtine (26%) nekoliko puta tjedno, a svakodnevno njih 15 posto. Sve češćoj uporabi beskontaktnog plaćanja sigurno su doprinijele prednosti koje pruža takav način plaćanja. Kao glavne prednosti većina ispitanika ističe brzinu (87%) i jednostavnost (86%). Čak 55 posto ispitanika smatra ga boljim načinom plaćanja od gotovine, dok ga 57 posto namjerava koristiti češće nego do sada, prije svega oni mlađi od 40 godina. Štoviše, točno polovica ispitanika smatra ga ne samo sigurnim, nego i najboljim načinom plaćanja.
Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima (65%), zatim lokalnim dućanima (14%) te benzinskim postajama (9%). Ispitanici su istaknuli kako bi htjeli da beskontaktno plaćanje bude dostupno na većem broju prodajnih mjesta. To se prije svega odnosi na dućane (33%), restorane i kafiće (12%), javni prijevoz (11%) te benzinske postaje (11%).
Beskontaktni način plaćanja najslabije je zastupljen među najstarijom skupinom ispitanika u dobi od 50 do 55 godina, dok je češći među mlađima od 40 godina te korisnicima Mastercard kartica, čijih 35 posto korisnika beskontaktno plaća i nekoliko puta tjedno.
“Istraživanje je pokazalo kako je beskontaktno plaćanje u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj, a zbog brzine, praktičnosti i jednostavnosti mnogi ga žele koristiti još i više. Riječ je o tehnologiji koju vole i trgovci jer značajno ubrzava redove te obradu transakcija. Stoga će njene prednosti sigurno biti prepoznate i u sektorima u kojima još nije u potpunosti iskorištena, kao što je primjerice javni prijevoz. Osim očite koristi koju donosi, sigurno će doprinijeti i smanjivanju sive ekonomije koja je česta upravo u transakcijama manjih vrijednosti“, istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.
Plaćanje putem mobitela
Gotovo dvije trećine ispitanika (62%) zainteresirano je za plaćanje putem mobitela, a posebno oni mlađi od 40 godina te oni s primanjima iznad 9.000 kuna. Plaćanje putem SMS-a je još uvijek najrasprostranjeniji oblik mobilnog plaćanja (72%), a mobitel se u većoj mjeri koristi i za provjeru stanja na računu i kartičnih troškova (63%) te za mobilno bankarstvo (47%).
Više od polovice ispitanika zainteresirano je i za inovativnije načine plaćanja, a riječ je o plaćanju prislanjanjem mobilnog uređaja na POS terminal te plaćanju putem mobilne aplikacije.
Popusti i ušteda vremena potiču online kupnju
Čak 85 posto korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Proizvodi i usluge koji se najviše kupuju su odjeća i obuća (60%), potrošačka elektronika (47%), pokućstvo (36%), kozmetika (25%), ulaznice za kulturna događanja (22%), putovanja (20%), dječje igračke (19%), računalna oprema (18%), avionske karte (17%) te knjige i glazba (17%).
Ono što najviše potiče online kupnju su povoljne cijene, promotivne akcije i popusti (62%), ušteda vremena (62%), mogućnost kupovine u bilo koje doba dana (57%), veća ponuda roba i usluga (56%), nedostupnost nekih proizvoda u klasičnim trgovinama (55%), dostava do kućnog praga (40%) te lakša usporedba cijena (40%).
S druge strane, ljude od online kupnje odbija strah od nedovoljne sigurnosti, želja da vide proizvod prije kupnje, strah od mogućnosti da roba ne bude isporučena, mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama te sumnja u kvalitetu proizvoda. Riječ o “vječnim“ pitanjima koja se vežu uz online trgovinu i oko kojih su potrošači uglavnom podijeljeni.
Tako 36 posto ispitanika ističe da nema povjerenja u web trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok otprilike jednak broj ispitanika (35%) nema takvih sumnji te su već pohranjivali podatke svojih kartica u stranim online trgovinama, još 13 posto ih je to učinilo na stranicama domaćih web trgovina te 10 posto unutar mobilnih aplikacija.
PayPal najpopularniji za plaćanja na internetu
Prilikom plaćanja na internetu ispitanici najčešće koriste PayPal (30%), debitne (27%) i kreditne kartice (25%). Međutim, među korisnicima kreditnih kartica ipak su kreditne kartice (34%) popularnije od PayPala (31%). S druge strane, gotovinsko plaćanje po primitku dostave, internetsko bankarstvo ili obročno plaćanje odabire tek mali broj ispitanika.
Gotovo polovica ispitanika (46%) kupuje podjednako i u hrvatskim i stranim web trgovinama, dok ih 40 posto kupuje prvenstveno u inozemnim, a 14 posto uglavnom u domaćim online trgovinama. U hrvatskim web trgovinama u nešto većoj mjeri kupuju oni s najmanjim prihodima (22%), a u stranim oni s prihodima iznad 12.000 kuna (46%) te mladi do 30 godina starosti (50%).
Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici sve manje plaćaju gotovinom, a sve više online. Kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (50%), zatim mobilno bankarstvo (39%), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (22%). Ključni razlozi zašto neki ne plaćaju račune online su plaćanje isključivo gotovinom (52%), zatim karticama u poslovnicama (18%) ili jednostavno zato što ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo (13%).
