Banke će postrožiti standarde za zajmove domaćinstvima i tvrtkama

Moratorij je djelotvorna mjera za očuvanje financijske stabilnosti, ali u bankarskom sektoru Srednje i Istočne Europe postoji doza nesigirnosti hoće li vlasnici kredita biti spremni servisirati dugove po isteku moratorija, pokazalo je istraživanje Deloittea

86
istraživanje o utjecaju pandemije
Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja

Bankarski sektor u srednjoj i istočnoj Europi očekuje u narednih 12 mjeseci dugotrajan gospodarski oporavak, pokazalo je istraživanje tvrtke Deloitte o utjecaju pandemije virusa Covid-19 na bankarski sektor. Većina ispitanika očekuje krivulju gospodarskog oporavka u obliku slova U (39,1 %) ili slova L (21,7 %).

U ispitivanju je sudjelovalo 69 službenika za rizike i voditelja bankovnih odjela za rješavanje kreditnih problema u 12 država Srednje i Istočne Europe koji su izložili svoja stajališta i očekivanja u pogledu učinka pandemije. Ispitivanje se usredotočilo na pet glavnih područja: gospodarski oporavak, kreditnu dinamiku, loše kredite i transakcije loših kredita, kao i restrukturiranje i prioritete u području rješavanja kreditnih problema. Deloitteov tim zatražio je i mišljenje zastupnika investicijskih društava te društava za otkup i naplatu potraživanja.

Banke su ovoga puta bile spremnije na krizu

“Nekoliko mjeseci nakon početka gospodarskog pada uslijed pandemije virusa COVID-19, svi tržišni igrači suočavaju se s dosad neviđenim izazovima. Bankarski sektor nije iznimka. Banke se moraju suočiti s mogućim povećanjem broja novih statusa neispunjavanja obveza, samim time i povećanim kreditnim gubitcima te padom prihoda od kamata, naknada i provizija zbog smanjenja gospodarske aktivnosti. Naravno uz sve već postojeće i moguće buduće poslovne probleme”, rekao je Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog odjela Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja.

Banke u Srednjoistočnoj Europi znatno su poboljšale svoju kvalitetu imovine nakon posljednje globalne financijske krize 2009. Uspostavile su veće zaštitne slojeve kapitala i osnažile svoje likvidnosne pozicije, pa ih je novi gospodarski pad zatekao u boljem stanju nego što je to bio slučaj u protekloj financijskoj krizi.

Kombinacija gospodarskog rasta u proteklim godinama, briga o pitanjima nadzora i političkim pitanjima te njihova predanost rješavanju problema loše imovine pridonijeli su smanjenju broja loših kredita u proteklim godinama. U tim su problematičnim godinama banke bile primorane razviti svoj način upravljanja lošim kreditima te najbolje prakse kako bi se suočile s nakupljenom lošom izloženosti.

Moratorij je dobra mjera za očuvanje financijske stabilnosti

Moratorij na otplatu kredita koji su uvele brojne države u regiji Srednjoistočne Europe može privremeno prikriti stvarnu štetu koju gospodarstvu mogu nanijeti ograničenja. Stoga nije moguće izvući pouzdane zaključke u pogledu nastanka loših kredita u nadolazećem razdoblju. Strategije za suočavanje s lošim kreditima uvedene prije pandemije virusa Covid-19 sada je potrebno prilagoditi, što bi moglo utjecati na servisere dugova i tržište kupaca.

U istraživanju se 75 posto ispitanika složilo da je primjena moratorija djelotvorna mjera za očuvanje financijske stabilnosti.

U ovoj godini očekuje se (ne)znatan pad isplate novih zajmova u usporedbi s prethodnom gpdinom, dok bi u 2021. isplate novih zajmova mogle porasti zbog fiskalnih i monetarnih mjera čiji je cilj potaknuti kreditne aktivnosti banaka. Očekuje se postroženje kreditnih standarda za zajmove domaćinstvima i nefinancijskim korporacijama, uglavnom zbog pogoršanja gospodarskih izgleda, povećanog kreditnog rizika i niže tolerancije banaka na rizik.

U sljedećih 12 mjeseci ne očekuje se znatno pogoršanje kvalitete imovine, no gotovo polovica ispitanika očekuje porast udjela loših kredita u ukupnim krteditima stanovništvu za 0 do 3 postotna boda, dok dvije trećine ispitanika očekuju istovjetnu stopu porasta omjera loših kredita poduzećima.

Ulagači su pesimističniji u pogledu razvoja kvalitete imovine te skoro polovica njih očekuje porast omjera loših kredita stanovništvu za 3 do 5 postotnih bodova, dok jedna trećina ispitanika očekuje istovjetnu stopu pada omjera loših kredita poduzećima.

U svakom slučaju, postoji doza nesigurnosti za razdoblje od 2021. nadalje u pogledu stvarnog kapaciteta i spremnosti vlasnika kredita za servisiranje dugova nakon što istekne  moratorij.

Odgoda transakcija i prodaja loših kredita

Skoro četvrtina ispitanika namjerava se u sljedećih šest mjeseci riješiti portfelja loših kredita. Većina ulagača izjavila je da nastavlja kupovati unatoč situaciji s pandemijom, no oprezniji su pri odabiru transakcija.

“Neke banke odgodile su razmatrane transakcije ili transakcije u tijeku u Srednjoistočnoj Europi banke zbog pojave koronavirusa. Međutim, u određenim slučajevima stranke u transakciji započele su pregovore o mogućem nastavku transakcija. Predviđamo nekoliko manjih portfeljnih transakcija te jednokratnih transakcija korporacija na tržištu u narednim mjesecima”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja.

Neosigurani portfelji stanovništva prevladavat će na tržištu transakcija loših kredita te više od jedne trećine banaka očekuje prodaju loših kredita u najvećem mogućem broju u tom razredu imovine. Petina razmatra i prodaju korporativnih jednokratnih transakcija. To se može pripisati povećanju broja neosiguranih kredita stanovništvu u portfeljima banaka u proteklih nekoliko godina te činjenici da su banke već prodale veliku većinu loših izloženosti korporacija. Nasuprot tomu, većina ulagača očekuje od banaka prodaju neosigurane korporativne imovine u najvećoj mogućoj mjeri.

Restrukturiranje i rješavanje kreditnih problema

Gotovo trećina ispitanika smatra da će 5 do 10 posto dužnika u sektoru stanovništva s likvidnosnim poteškoćama tražiti restrukturiranje u sljedećih 12 mjeseci. Druga trećina očekuje da će restrukturiranje tražiti 10 do 20 posto kućanstava.

U slučaju korporativnih dužnika, skoro četvrtina ispitanika očekuje da će zbog likvidnosnih poteškoća 10 do 20 posto vlasnika kredita tražiti restrukturiranje u sljedećih 12 mjeseci.

Većina ispitanika smatra da imaju dovoljno ljudskih resursa za suočavanje s povećanom potrebom dužnika za restrukturiranjem te potencijalnim povećanjem broja slučajeva koji iziskuju interno rješavanje kreditnih problema. Banke se često odlučuju na internu preraspodjelu resursa odjela čiji se opseg posla odnedavno smanjio te u određenoj mjeri standardiziraju postupke. Petina ispitanika navela je kako interni resursi nisu dostatni za dodatne zadatke u području rješavanja kreditnih problema te je više od 40 posto njih spremno izdvojiti predmetne aktivnosti vanjskim pružateljima usluga.

Cijelo istraživanje o utjecaju pandemije virusa COVID-19 na bankarski sektor u Srednjoistočnoj Europi možete pogledati na Deloitteovim stranicama.