Erste banka: Polugodišnja neto dobit za trećinu manja nego lani

Najznačajniji utjecaj na smanjenje neto dobiti imali su jednokratni troškovi rezervacija, koji su proizašli iz sudskog spora u postupku koji je još uvijek u tijeku, a kojeg je protiv banke pokrenuo vjerovnik jedne od ugovornih strana ugovora o depozitu

u 11:45 Zadnja izmjena: 01.08.2019 u 11:45
52
Erste banka
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke

Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Bank d.d. bez ovisnih društava, neto dobit banke u prvoj polovici 2019. iznosila je 332 milijuna kuna, što je 34,3 posto manje u odnosu na 505 milijuna kuna ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. Najznačajniji utjecaj na smanjenje neto dobiti imali su jednokratni troškovi rezervacija, koji su proizašli iz sudskog spora u postupku koji je još uvijek u tijeku, a kojeg je protiv banke pokrenuo vjerovnik jedne od ugovornih strana ugovora o depozitu.

Neto kamatni prihod smanjen je za 4,8 posto, s 849 milijuna kuna u prvoj polovici 2018. na 809 milijuna kuna u istom razdoblju tekuće godine, prvenstveno kao rezultat daljnjeg smanjenja kamatnih marži. Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 9,6 posto, primarno vođen pozitivnim trendovima platnog prometa, te je u prvoj polovici 2019. iznosio 230 milijuna kuna, u odnosu na 210 milijuna kuna u istom razdoblju 2018. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost ostvario je rast od 14,0 posto, sa 100 milijuna kuna u prvih šest mjeseci 2018. na 114 milijuna u istom razdoblju tekuće godine, potaknut pozitivnim kretanjem poslova kupoprodaje deviza.

Blagi rast depozita i kredita

Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2019. iznosila je 64,2 milijarde kuna, odnosno 4,6 posto više u odnosu na kraj 2018., kada je iznosila 61,4 milijarde kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2019. iznosili su 40,3 milijarde kuna, 1,4 posto više u odnosu na 39,8 milijardi kuna krajem 2018. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 30. lipnja 2019. iznosili su 46,8 milijardi kuna, što je 0,3 posto manje u odnosu na kraj 2018., kada su iznosili 47milijardi kuna.

Neto dobit ESB grupe u prvoj polovici 2019. iznosila je 428 milijuna kuna, u odnosu na 596 milijuna kuna, koliko je iznosila u prvih šest mjeseci 2018. Neto kamatni prihod ESB grupe smanjen je za 3,3 posto, s 1,06 milijardi kuna u prvoj polovici 2018., na 1,02 milijarde kuna u prvih šest mjeseci 2019. Neto prihod od provizija i naknada povećan je za 8,0 posto, s 342,0 milijuna kuna u prvih šest mjeseci 2018., na 369 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem lipnja 2019. iznosila je 73,5 milijardi kuna, što je 5,5 posto više u odnosu na kraj 2018., kada je iznosila 69,7 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2019. iznosili su 44,1 milijardu kuna, što je 2,1 posto više u odnosu na kraj 2018., kada su iznosili 43,2 milijarde kuna. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe krajem lipnja 2019. iznosili su 49,6 milijardi kuna, što je 0,8 posto više u odnosu na kraj 2018., kada su iznosili 49,2 milijarde kuna.

Četiri trenda obilježila godinu

Daljnji pad kamatnih marži, pozitivna kretanja u segmentu transakcijskog poslovanja, nastavak smanjenja troškova rizika te izraženi fokus na operativnu efikasnost kao odgovor na rastuće tržišne izazove digitalnog doba, četiri su osnovna trenda koja obilježavaju bankovno poslovanje u tekućoj godini“, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke komentirajući poslovni rezultat u prvih šest mjeseci ove godine.

“Unatoč jednokratnim troškovima koji imaju značajan utjecaj na postignuti financijski rezultat, u prvih šest mjeseci 2019. Erste banka je ostvarila stabilan operativni rezultat, fokusirajući se na svoje strateške ciljeve. To su održiv i dugoročni poslovni uspjeh, temeljen na praćenju zdravih i isplativih projekata, snažna orijentacija na digitalne inovacije, te održavanje partnerskog odnosa s klijentima i svim dionicima javnosti”, dodao je Schoefboeck.

Očekivanja

“Pozitivnim ocjenjujemo nastavak procesa fiskalne konsolidacije, što je rezultiralo podizanjem kreditnog rejtinga Republike Hrvatske na investicijsku razinu, kao i nastavkom hrvatskog puta prema eurozoni, što je potvrđeno prihvaćanjem pisma namjere o ulasku RH u Europski tečajni mehanizam (ERM2). Nedavni plasman državnih obveznica po rekordno niskoj cijeni dodatno ukazuje na važnost odgovorne fiskalne politike i postizanja stabilnog gospodarskog rasta te, posebice, provedbu strukturnih reformi kako bi taj rast bio dugoročno održiv. Uz pronalaženje adekvatnog odgovora na trenutačne migracijske trendove, rad na jačanju pravne i investicijske sigurnosti i dalje zahtijeva ulaganje dodatnih napora“, naglasio je Schoefboeck.

“Ubrzavanje tzv. time-to-marketa, češće promjene i prilagodbe postojećih proizvoda, odnosno svojevrsna obuhvatna digitalna transformacija bankarskog poslovanja svoj će proces nastaviti i u nastavku ove, ali i idućim godinama. Pritom je važno naglasiti da banke u sve većoj mjeri iz tradicionalne pozicije pružatelja financijskih proizvoda i usluga postaju institucije financijskog znanja koje svojim klijentima pružaju cjelovitu savjetodavnu uslugu te se brinu o njihovom financijskom zdravlju. Škola pametnih financija, odnosno besplatne edukacijske radionice upravljanja osobnim financijama koje je dosad prošlo više od 3000 hrvatskih građana, jedan je od primjera kako banke mogu dati doprinos u tom segmentu. Radi se o važnom preduvjetu uspješnog i održivog poslovanja u budućnosti“, zaključio je Schoefboeck.