Erste banka u prvom polugodištu 2018. ostvarila dobit od 505 milijuna kuna

Stabilno operativno poslovanje, rast novih kreditnih plasmana u oba segmenta, građanstvu i gospodarstvu, te odgovorno upravljanje politikama rizika obilježili su poslovanje Erste banke u prvom polugodištu ove godine.

u 17:49 Zadnja izmjena: 31.07.2018 u 17:49
110
Erste banka u prvom polugodištu 2018

Erste&Steiermärkische Bank d.d., odnosno Erste banka u prvom polugodištu 2018. ostvarila je neto dobit od 505,4 milijuna kuna. To je 53 posto više u usporedbi s 330,4 milijuna kuna dobiti ostvarene u istom razdoblju prošle godine. Najznačajniji utjecaj na porast neto dobiti imali su niži troškovi rezervacija, što jednim dijelom proizlazi iz općenito pozitivnih trendova kretanja portfelja te smanjenja udjela nenaplativih plasmana, ali i činjenice da su u prvoj polovici prošle godine troškovi rezervacija bili povećani zbog situacije u kojoj se nalazio koncern Agrokor i s njime povezana društva.

Istovremeno je neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke povećan 3,1 posto, sa 608,3 milijuna kuna u prvoj polovici 2017. na 627,5 milijuna u prvih šest mjeseci ove godine. Pri tome je neto kamatni prihod porastao 4 posto, s 812,7 milijuna kuna u prvoj polovici 2017. na 845,1 milijun kuna u istom razdoblju tekuće godine, dok je neto prihod od naknada i provizija zadržao stabilan trend i u prvoj polovici 2018. iznosio je 209,6 milijuna kuna, što je blagi porast od 0,6 posto u odnosu na rezultat iz prvog polugodišta prošle godine (208,3 mil. kn).

“Zadovoljni smo rezultatima u prvoj polovici 2018. godine. Stabilno operativno poslovanje, rast novih kreditnih plasmana u oba segmenta, građanstvu i gospodarstvu, te odgovorno upravljanje politikama rizika potvrda su ispravnosti našeg poslovnog modela, a ujedno i razlog za optimizam kada se promatra razdoblje do kraja godine“, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke komentirajući poslovni rezultat u prvih šest mjeseci ove godine.

Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2018. iznosila je 58,3 milijardi kuna, odnosno 1,8 posto više u odnosu na kraj 2017.,(57,2 mlrd kn)). Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja iznosili su 36,2 milijarde kuna, što je 3,3 posto više u odnosu na stanje krajem 2017. (35,1 mlrd kn) Ukupni depoziti klijenata banke u ovoj godini porasli su za 2,3 posto i na kraju lipnja iznosili su 44,8 milijardi kuna.

Rast novih kreditnih plasmana

U prvoj polovici ove godine nastavljaju se pozitivni trendovi u segmentu novog kreditiranja. U poslovanju s građanstvom, koje uključuje i mikro poduzeća, novi plsmani su veći za oko 50 posto u odnosu na prvo polugodište pretodne godine. S oko 1,9 milijardi kuna u prvoj polovici 2017. porasli su na oko 2,8 milijardi kuna u uspopredivom ovogodišnjem razdoblju. Pritom je kod građana rast iznosio oko 52 posto –  s 1,7 milijardi kuna na 2,6 milijardi kuna – dok su novi kreditni plasmani mikro poduzećima u istom razdoblju porasli oko 26 posto, sa 186 milijuna kuna na 235 milijuna kuna.

U poslovanju s gospodarstvom rast novih plasmana u prvom polugodištu na godišnjoj razini iznosi oko 9 posto,  (s 3,7 mlrd kuna na oko 4 milijarde kuna).

Dobit ESB grupe 595,7 milijuna kuna

Neto dobit ESB grupe u prvoj polovici 2018. iznosila je 595,7 milijuna kuna, u odnosu na 24,5 milijuna kuna, koliko je iznosila u prvih šest mjeseci prošle godine. Na rezultat grupe također su najviše utjecale smanjene rezervacije. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke ESB grupe povećan je sa 764,4 milijuna kuna, koliko je iznosio u prvih šest mjeseci 2017., na 803,6 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine. Neto kamatni prihod Grupe povećan je s 1,03 milijarde kuna na 1,05 milijarde kuna, a neto prihod od provizija i naknada 3,3 posto, s 330,8 milijuna kuna na 341,7 milijuna kuna.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem lipnja iznosila je 67,1 milijardu kuna, što je 1,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine (65,9 mlrd kn). Ukupni krediti klijentima na kraju lipnja iznosili su 43,1 milijardu kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na kraj 2017. (42 mlrd kn). Ukupni depoziti klijenata iznosili su 46,7 milijardi kuna, što je 2,4 posto više u odnosu na kraj 2017. (45,6 mlrd kn).

Ekonomski trendovi ostaju pozitivni

“Hrvatski bankarski sustav je stabilan te banke imaju kapacitet i mogućnost adekvatno pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora, koji bi trebao biti generator kvalitetnog gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pritom dugoročnu stabilnost. Ekonomski trendovi ovoj godini trebali bi ostati povoljni po pitanju rasta, a nadamo se i po pitanju zadržavanja fiskalne discipline. Međutim, i dalje je potrebno  jačati napore u provođenju strukturnih reformi kako bi se podigla potencijalna stopa rasta, povećala otpornost na eventualne globalne šokove te pozitivni trendovi bili postavljeni na održiv kolosijek. Također, važno je pronaći politički i ekonomski odgovor na demografske izazove i rastući trend iseljavanja”, naglasio je Schoefboeck.

“Pozitivan signal je jasna poruka o uvođenju eura kao strateškom cilju, a smanjenje valutnog rizika i pristup mehanizmima financijske stabilnosti euro područja dodatno će povećati financijsku stabilnost u RH. Kad je riječ o izazovima, pravna i politička stabilnost ostaju temeljni preduvjeti za nastavak oporavka. Potrebno je graditi investicijsku sigurnost te izbjegavati inicijative koje je mogu „potkopati“ promjenom pravila igre u hodu. Bankarstvo je krvotok svakog gospodarstva, a samo stabilna krvna slika može pomoći njegovom kvalitetnijem funkcioniranju”, zaključio je Schoefboeck.