Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na sjednici u ponedjeljak razmatrao je, između ostaloga, tijek aktualnih zakonodavnih priprema za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, utjecaj uvođenja eura na poziciju solventnosti društava za osiguranje, primjenu direktive EU-a koja određuje pravila određivanja troškova i naknada kod ulaganja u alternativne i otvorene investicijske fondove, kao i druge aktualnosti koje u pogledu razvoja financijskog tržišta i prava potrošača stižu iz Europske unije.
Nakon intenzivne pripreme Nacrta prijedloga Zakona o uvođenju eura u prošloj godini i javne rasprave početkom ove godine, očekuje se da će Vlada RH uputiti konačni prijedlog Zakona Hrvatskom Saboru u travnju na drugo čitanje, a u slučaju da Vijeće EU-a u srpnju donese odluku o ulasku Hrvatske u europodručje i utvrdi fiksni tečaj konverzije, 5. rujna 2022. nastupit će obveza dvojnog iskazivanja cijena. U planu je identificirano još 78 zakonskih prijedloga koji će se mijenjati isključivo ili djelomično zbog eura.
Utjecaj uvođenja eura na osiguravatelje
Savjetu su također predstavljeni rezultati tržišnih vježbi procjene utjecaja uvođenja eura koje su po Hanfinim uputama i metodološkom pristupu društva za osiguranje provela 2020. i 2021. godine. Naime, zbog uvođenja eura osiguravatelji će trebati provesti prilagodbu metodološkog pristupa za izračun SCR-a (omjera prihvatljivih vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala). To znači da će uzeti u obzir pretpostavke europodručja koje su u mnogočemu različite od pretpostavki koje društva za osiguranje trenutačno koriste, a sama promjena pretpostavki reflektirat će se na vlastita sredstva osiguratelja, kao i na potreban solventni kapital.
Tržišne vježbe dale su očekivane rezultate koji ukazuju na to da će uvođenje eura sniziti omjer solventnosti društava za osiguranje. Hanfa će tijekom 2022. pojačano pratiti solventne pozicije društava za osiguranje na tromjesečnoj osnovi te razinu tehničkih pričuva, sredstava i potrebnog solventnog kapitala. Društva za osiguranje kod kojih se očekuje da će biti značajnije pogođena prijelazom na euro već su definirala plan mjera poboljšanja solventne pozicije tijekom 2022. pa će u fokusu Hanfe biti i izvršavanje mjera poboljšanja njihove solventne pozicije.
Na Savjetu je predstavljeno i izvješće EIOPA-e o trendovima ponašanja potrošača u sektoru osiguranja. U njemu se ističe da je u 2021. na europskom tržištu povećana razina informiranosti i objave preciznijih pokazatelja za donošenje odluka o investiranju u osiguranje te da je rast digitaliziranih usluga optimizirao razinu troškova i cijena. No izvješće pokazuje i da je ostao prisutan problem nedovoljne jasnoće ugovora u osiguranju, posebno kod putnih osiguranja. Pritom se očekuje da će europski regulator posebnu pozornost i supervizorske mjere usmjeriti na način korištenja osobnih podataka potrošača i primjenu umjetne inteligencije u društvima za osiguranje.
Smanjiti troškove malih ulagača u investicijske fondove
U vezi s primjenom Direktive EU-a UCITS Level 2 i Uredbe AIFMD Level 2 koje imaju namjeru da se u zemljama EU-a imovina investicijskih fondova i mali ulagatelji više ne terete prekomjernim troškovima, Hanfa je izvijestila o ugradnji tih regulativa u hrvatske zakone i o tržišnoj praksi njihovih primjena. Hanfa troškove na ulaganje u UCITS fondove prati i kroz pokazatelj ukupnih troškova koji je nacionalno ograničen na 3,5 posto prosječne godišnje neto imovine.
Kroz nadzornu vježbu uočeno je kako kod nekih društava postoji manjak dokumentiranosti samog procesa određivanja cijena, kao i internih akata koji uređuju i propisuju sam proces, te manjak dostavljenih dokaza o postupanju i aktivnostima. U analitici naknada koje se naplaćuju iz imovine UCITS fonda značajni udio predstavljaju naknade za upravljanje. Kod srednjih i manjih društava odluku o naknadi za upravljanje primarno donosi Uprava društva te postoji nedovoljna uključenost mehanizama internih kontrola u sam proces. Zato će se kroz izmjene zakonskih akata i izradu Smjernica o troškovima i naknadama društvima za upravljanje investicijskim fondovima dodatno odrediti okvir i kontrola sprječavanja prekomjernih/neopravdanih troškova prema ulagačima.
Novi sustav za namiru na ZSE-u implementiran bez većih problema
Na Savjetu su predstavljene i aktualnosti sa Zagrebačke burze, koje ukazuju na povećane troškove zbog uvođenja eura za njezine članice, te prve reakcije tržišta na početak rada namira transakcija CCP-a. Prema prvim mišljenjima članica, novi sustav implementiran je bez većih problema, ali tek proširenjem usluge na primjerice posudbu vrijednosnih papira i povećanje volumena trgovanja dionicama na domaćem tržištu ostvarit će svoje pune kapacitete.
Godina 2022. će za Burzu i njezine članove biti izrazito zahtjevna s organizacijskog i financijskog aspekta radi implementacije dviju novih inačica trgovinskog sustava T7, pripreme za uvođenje eura, te aktivnosti pripreme za prilagodbu modela središnjeg vođenja računa klijenata kod SKDD-a, uz implementirani CCP.
Utjecaj agresije na Ukrajinu
Na Savjetu je razmatran i utjecaj invazije na Ukrajinu na financijsko tržište. Prema prvim analizama Hanfe sankcije prema Rusiji i Bjelorusiji, kao i dosadašnja ulaganja, ne utječu na postojeću financijsku stabilnost nebankarskog financijskog sektora koji u najznačajnijem dijelu čine mirovinski fondovi, osiguranja i investicijski fondovi.
Zbog već postojećih zakonskih ograničenja obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi nemaju direktnih ulaganja u ruske, bjeloruske i ukrajinske dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca. Mirovinski fondovi su dugoročni ulagači na tržištu, kratkoročni negativni šokovi nakon reakcija globalnog tržišta se uglavnom ubrzo neutraliziraju, a u duljem razdoblju ostvaruju stabilne i pozitivne prinose za svoje članove.