Digitalni identitet postupno postaje sastavni dio svakodnevnog života građana Europske unije. Sve više javnih i privatnih usluga omogućuje elektroničku identifikaciju, od pristupa državnim portalima i bankarskim uslugama do potvrđivanja identiteta i elektroničkog potpisivanja dokumenata.
Razvoj dodatno ubrzava nova europska regulativa. Uredba eIDAS 2.0 predviđa uvođenje Digitalnog identifikacijskog novčanika EU-a (EU Digital Identity Wallet), aplikacije koja će građanima omogućiti da na jednom mjestu pohranjuju digitalne vjerodajnice, poput osobne iskaznice, vozačke dozvole, diploma i drugih službenih dokumenata, kako bi ih lakše koristili pri pristupu javnim i privatnim uslugama u svim državama članicama EU.
Države članice tijekom idućih godina trebale bi postupno uvesti nacionalna rješenja usklađena s novim pravilima, dok bi digitalni identitet trebao postati jedan od ključnih alata jedinstvenog digitalnog tržišta.
Hrvatska već koristi sustav digitalnog identiteta
Hrvatska već godinama koristi sustav elektroničke identifikacije putem platforme e-Građani, koja omogućuje pristup velikom broju javnih usluga korištenjem elektroničke osobne iskaznice, sustava NIAS ili drugih vjerodajnica.
U narednom razdoblju očekuje se prilagodba postojećih sustava europskom okviru eIDAS 2.0, što bi hrvatskim građanima trebalo omogućiti korištenje digitalnog identiteta i u prekograničnim uslugama unutar Europske unije.
Digitalni identitet može pojednostaviti brojne administrativne postupke. Građani bi trebali moći potvrditi identitet ili dostaviti potrebne dokumente bez fizičkog odlaska u institucije i bez višestrukog dostavljanja istih podataka.
Sustavi digitalnog identiteta sve se više koriste i u privatnom sektoru, posebno u bankarstvu, osiguranju i telekomunikacijama, gdje omogućuju bržu identifikaciju korisnika i smanjuju rizik od prijevara.
Privatnost i povjerenje ostaju ključna pitanja
Istodobno, širenje digitalnog identiteta otvara pitanja zaštite osobnih podataka, transparentnosti i nadzora nad korištenjem podataka.
Stručnjaci upozoravaju da sigurnost sustava sama po sebi nije dovoljna za stjecanje povjerenja građana. Važno je da korisnici znaju koji se podaci prikupljaju, tko im može pristupiti i u koje svrhe se koriste.
Jedan od ciljeva europskog modela digitalnog identiteta jest omogućiti građanima veću kontrolu nad vlastitim podacima, uključujući mogućnost odlučivanja koje će informacije dijeliti s pojedinom uslugom.
Rasprava o digitalnom identitetu sve se manje vodi oko tehnologije, a sve više o ravnoteži između jednostavnijeg pristupa digitalnim uslugama i zaštite temeljnih prava građana.
Uspjeh europskog sustava neće ovisiti samo o tehničkoj sigurnosti, nego i o transparentnosti njegova funkcioniranja te o tome hoće li građani vjerovati da će njihovi osobni podaci ostati pod njihovom kontrolom.
