Hrvatska poštanska banka u razdoblju 2015. i 2016. dokazala je da na padajućem tržištu može organski rasti te je u žestokoj konkurenciji uspjela premašiti zadane ciljeve profitabilnosti. Banka je i ove godine balansirala održivi rast i profitabilnost, ali pod utjecajem Agrokora prekinut je rekordan niz što se tiče dobiti. Osnovni smjer HPB-ovog plana za 2018. godinu se ne mijenja, ali će kao i za 2017. biti prilagođen činjenici granične adekvatnosti kapitala.
Pet prilika za rast
“U idućoj godini najvažnije nam je nastaviti raditi na unaprjeđenju postojeće mreže i usluga koje pružamo svojim korisnicima. To su prvenstveno građani, mali i srednji poduzetnici, a velike ambicije imamo u suradnji s lokalnom samoupravom”, rekao je predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić na predblagdanskom susretu s novinarima.
Drugi cilj je digitalni razvoj. “Strah nas je da ne izgubimo tempo u odnosu na konkurenciju – ne samo bankarsku, nego i nebankarsku. Na digitalizaciji svi rade, a mi se nadamo da ćemo biti bolji, brži i uspješniji od konkurencije”, rekao je Vuić.
Treća stvar, istaknuo je Vuić, je suradnja s Hrvatskom poštom koja je sve bolja. “Potencijal te suradnje je puno veći od sadašnje realizacije. Prodaja raste, ali mislimo da se može još puno popraviti. Dijelom je to do nas, a još više do naših kolega iz Pošte”, poručio je predsjednik Uprave HPB-a.
“Četvrta prilika za nas su male banke. Jadranska banka nam je interesantna jer pokriva tržište srednje Dalmacije koje zbog turizma – ali ne samo zbog toga – smatramo propulzivnim. Zanima nas cijela Dalmacija, ne samo Šibenik i srednja Dalmacija. A zanima nas i znamo li napraviti dobar due diligence, možemo li pripojiti manju banku. Taj ishod će nam pokazati ima li za nas prostora kod još neke od manjih banaka.”
“Peta prilika koju možemo odraditi bolje nego konkurencija je suradnja s dijasporom. Prije dosta godina i u nekoliko prilika dijaspora se opekla u suradnji s hrvatskim bankama. Ni danas ne postoji nitko tko to radi fokusirano i kvalitetno. Za banku naše veličine to predstavlja potencijal, prvenstveno kroz doznake i platni promet. Iz toga se može generirati i dodatan posao”, smatra Tomislav Vuić.
“Ne moramo svih pet prilika iskoristiti u potpunosti. Ali ako veći dio toga odradimo dobro, mislim da imamo lijepu perspektivu i polugu za jači rast nego naša konkurencija”, zaključio je predsjednik Uprave HPB-a.
Kapitalna ograničenja
Druga velika tema tijekom ove godine bila je dokapitalizacija i adekvatnost kapitala. O tome je govorio član Uprave HPB-a Domagoj Karađole.
“Već neko vrijeme pričamo o potrebi za kapitalom i razlozima zbog kojih je došlo do toga. Glavni razlog možemo raščlaniti na dvije stvari: potencijal za rast i daljnji razvoj banke te regulatorne zahtjeve. Već krajem prošle godine banka je bila na rubu prelaska pet posto tržišnog udjela – bili smo na oko 4,98 posto – i dobar dio 2016. i 2017. smo ‘vozili pod ručnom’ kako bismo se uklopili u regulatorne okvire”, rekao je Karađole.
Prelazak graničnog tržišnog udjela sa sobom vuče povećanje adekvatnosti kapitala za 1,5 postotni bod. Primjena međunarodnih standarda poput IFRS-9 povlači dodatne kapitalne zahtjeve, od 2019/2020. na snazi će biti dodatni zahtjevi vezani za solventnost banaka, a iduće godine čeka nas usklađenje s regulatornim zahtjevima prema izloženosti državama u devizama.
“Kada sve to skupa zbrojimo, to je za nas ograničavajući faktor jer ne možemo rasti onako kako bismo željeli. S druge strane, naravno da ćemo ispuniti sve regulatorne zahtjeve tako da će banka u svakom trenutku biti usklađena što se tiče adekvatnosti kapitala”, naglasio je član Uprave HPB-a Domagoj Karađole.
“Usklađenost nije pitanje naše dobre volje. Ako te ne učinimo, izgubit ćemo licenciju”, dodao je predsjednik Uprave Tomislav Vuić. “S ovom razinom kapitala mi možemo preuzeti Jadransku banku. Taj proces jest u završnici, ali nije završen. U svakom slučaju mi smo na samoj granici i bez dodatnog kapitala ne možemo preuzimati nikog drugog”, pojasnio je Vuić.
Vuić: Preuzimanje manjih banaka je prilika, ali nije nam u fokusu
“Naša osnovna strategija širenja nije preuzimanje manjih banaka. Potencijalno preuzimanje ovisi o tome ima li volje kod vlasnika te banke, u kakvom je banka stanju i o tome koliko brzo je mi možemo pripojiti”, tumači Vuić. U Jadranskoj banci je, kaže, portfelj očišćen korektno. “Pitanje je koliko nam vremena uzima proces pripajanja: informatički, regulatorni, na svaki drugi način. Ako pripajamo malu banku i zbog toga izgubimo godinu dana na organskom rastu, onda nam se to baš ne isplati.”
“Male banke i dijaspora su nešto u čemu vidimo priliku, ali u zavisnosti o okolnostima. Voljeli bismo biti spremni. A to će pokazati preuzimanje Jadranske banke ako se to preuzimanje desi”, zaključuje predsjednik Uprave HPB-a. Ponavlja kako HPB-u preuzimanje manjih banaka nije prioritet: “Fokus su nam digitalni razvoj, razvoj vlastite mreže i Hrvatska pošta”.
O digitalizaciji i kriptovalutama
“U digitalizaciji smo napravili par velikih iskoraka koje smo odradili brže nego konkurencija. Razmatrali smo mogućnosti daljnjeg razvoja, uključujući i kriptovalute. Zaključili smo da imamo još dosta raditi na nekim stvarima koje su vezane uz naše dnevno poslovanje. U nekim stvarima smo informatički jako dobri, u nekim stvarima moramo još dosta raditi. Propitivali smo se trebamo li dalje ići sami ili nam treba partner. Sami sigurno možemo, ali pitanje je koliko brzo, koliko ambiciozno”, objašnjava Tomislav Vuić.
“O kriptovalutama još uvijek razmišljamo. Imamo velike ambicije, ali mnogo vremena smo izgubili na dokapitalizaciju, puno vremena izgubimo na neke elementarne stvari koje još uvijek moramo popraviti u banci, a ova velika budućnost brzo dolazi i pitanje je kako to izbalansirati. Nije tragedija ako moramo nešto odgoditi ili usporiti, to neće ugroziti poslovanje banke. I druge banke suočavaju se s izazovima koji im odvuku fokus. Ali žao nam je da se bavimo sporednim stvarima jer budućnost brzo dolazi. Radije bismo se bavili kriptovalutom i bankom u cloudu.”
“Dosta smo toga zagrebli i sada bismo se trebali dugoročnije odrediti o digitalnom razvoju. Da bismo to učinili, moramo se dugoročnije odrediti i kao banka: koji nam je smjer i što ćemo raditi. Moramo vidjeti s vlasnikom kojim smjerom on želi da idemo kako bismo mogli prilagođavati svoje poteze. Mislim da je vrijeme da razmotrimo što će biti s bankom za tri do pet godina”, zaključio je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a.