Krediti građanima rastu, krediti poduzećima usporavaju

Hrvatske banke se nalaze u fazi zaoštravanja tržišnog natjecanja, visoko su kapitalizirane te spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope koje su, gledano u duljoj vremenskoj perspektivi, najniže u povijesti

127
HUB pregledi

U trećem i početkom četvrtog tromjesečja 2017. u bankarstvu su profilirani pozitivni trendovi. Rast portfelja kredita stanovništvu se nastavlja, dok se kod kreditiranja poduzeća zadnjih mjeseci vidi usporavanje što može biti posljedica krize u Agrokoru, pokazuju podaci iz posljednje ovogodišnje kvartalne publikacije Hrvatske udruge banaka – HUB Pregledi koji analiziraju posljednje agregirane podatke hrvatskog bankarskog sektora.

Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi – transakcije
prosjek u 12 mjeseci u milijunima kuna 12:2011.-10:2017.

Kamatne stope na kredite su i dalje u padu, a pad je najizraženiji kod stambenih kredita. Pri tome treba imati na umu da se razdoblja pada odnose na mjesece prije odobrenja značajnijih iznosa iz državnog poticajnog programa za mlade. Sada među zemljama članicama europodručja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita, a sve nove države članice izvan euro područja imaju više stope na stambene kredite.

Zaustavljen rast kamatne marže

Rast kamatne marže je zaustavljen – povećana je za svega stoti dio postotnoga boda, s 2,83 postotna boda u drugom na 2,84 boda u trećem kvartalu. I dobit banaka je ove godine za oko 45 posto manja u odnosu na 2016. Povrat na kapital na kraju trećeg tromjesečja kretao se oko 5,8 posto, no prosjek će na kraju godine biti niži jer će iz obračuna izaći uspješno zadnje tromjesečje 2016. i ući prvo tromjesečje 2017. kada su neke banke već počele agresivnije ispravljati vrijednosti imovina zbog krize u Agrokoru. Lošiji rezultat u usporedbi s prošlom godinom se općenito može pripisati ispravcima vrijednosti koji su povezani s krizom u Agrokoru.

Prosječne kamatne stope na stambene kredite stanovništvu
(novi poslovi) 11:2011.-09:2017.

Bankarski sustav u Hrvatskoj je izrazito stabilan. Uz kapitalnu adekvatnost od 22,7 posto šesti je po visini toga omjera u EU. U isto vrijeme ima visoko pokriće loših kredita ispravcima vrijednosti (iznad 60%), a omjer loših kredita se smanjuje. U trećem tromjesečju 2017. zabilježen je pad na 12,5 posto (s 13,2% na kraju drugog tromjesečja). Iza poboljšanja omjera loših kredita, koji je još uvijek relativno visok ali je daleko od povijesnog maksimuma od 17,3 posto koji je zabilježen sredinom 2015., stoje prodaje kreditnih portfelja i gospodarski oporavak.

Povrat na prosječni kapital (ROAE) u %: međunarodna usporedba
prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI

Ako se dodatno uzme u obzir visoka likvidnost, nastavak povoljnog stanja na međunarodnim financijskim tržištima te gospodarski oporavak, hrvatske banke se sada nalaze u fazi zaoštravanja tržišnog natjecanja, visoko kapitalizirane te spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope koje su, gledano u duljoj vremenskoj perspektivi, najniže u povijesti.